Da bi se spriječile stravične poplave kakve smo ovih dana gledali u Njemačkoj trebaju nam - gradovi spužve. Dakle doslovno, gradovi koji dobro upijaju kišu. Ne samo kroz obične odvode - nego i kroz jarke, retencijske lagune, zelene krovove, kišne vrtove, urbane ribnjake.
Sve to naravno funkcionira u Tokiju i Singapuru - ali i u jednom hrvatskom gradu. Kad su u pitanju oborine: Pula bi mogla biti primjer svima. I oni su do prije 6-7 godina imali problem s poplavama nakon obilnih kiša - ali to se promijenilo otkad su postali grad spužva.
Običan kružni tok. Ili ipak ne. Ovo je spužva.
Mala zelena oaza u pulskom naselju isto je ustvari - spužva. Jer, kišni vrtovi zadržavaju vodu i postepeno je otpuštaju prema glavnim kanalima, koji sve odvode u more. Desetak takvih vrtova u Puli projektirala je inženjerka Tatjana Uzelac.
"Kod oborinske odvodnje je baš obrnuto nego klasični sustav, da se što duže zadrži na slivu, infiltrira i onda da se polako ispušta dalje. Ako kiša nije dugo pala na glinovitim tlima, a to je cijelo područje Pule, ta zemlja bude kao kamen tvrda i mi radimo zamjenu materijala. Da bi napravili kišni vrt ili retenciju iskopamo metar materijala, zamijenimo ga s kamenim materijalom i te pore između tih granula su ustvari volumen koji zadržava vodu. I kada prođe kiša onda se polako ispušta", rekla je Uzelac.
Pula može biti primjer ostalim gradovima u Hrvatskoj. Prirodne katastrofe poput ovih koje su posljednjih dana zahvatile Europu sve su češće, a čak je i organizirana Njemačka pokazala da nije spremna, rješenje su - gradovi spužve.
Prvi gradovi spužve nastali su u Aziji. Ovako to izgleda u najzelenijem azijskom gradu, Singapuru. Vertikalni vrtovi, fasade prekrivene zelenilom, zeleni krovovi, stabla posvuda. Čudesni prizori u pravom gradu spužvi, koji za 10 godina planira zazeleniti 80 posto zgrada.
Kod planiranja azijskih milijunskih gradova prvo se rade oborinski odvodi, uz njih putevi i rekreativne zone, a tek onda građevine.
Istra se ugledala na kišne vrtove Australije i Amerike. Prije pet šest godina Pula je ovako izgledala za vrijeme jače kiše. Tadašnji gradonačelnik, sada župan, odlučio je nešto promijeniti.
"Išli smo svjesno u taj pothvat koji nije bio lagan. Pula je
antički grad, kopati po gradu s brojnim arheološkim nalazima nije
lako, trebalo je osigurati financije. Dakle uložili smo preko 200
milijuna kuna u oborinsku odvodnju i na taj način rasteretili
postojeći sustav, koji je izgrađen za vrijeme antičkog rima i
jedan značajni dio za vrijeme Austrougarske.
To vam je sve ispod zemlje, danas se to ne vidi, ali grad Pula
više ne plavi", izjavio je Boris Miletić, župan
istarske županije
Ne vidi se tako niti glavni kanal. A nalazi se ispod ove ceste.
"I na taj način omogućili da dotok vode u ovaj kanal koji prima sve oborinske vode grada Pule, u ovoj niskoj zoni odvučemo u more. S time da smo naknadno u kanal ugradili sustav zapornica, kao neki oblik brana. JU trenutku kada velika količina vode uđe u kanal, zapornica se podiže i na taj način voda otječe u more, a s druge strane sprečava prodor mora u sam kanal", kazao je Igor Stari, direktor Komunalnog društva za
U svemu sudjeluju i krajobrazni arhitekti. Kadulja i lavanda nisu tek tako zasađene baš ovdje.
"One se sade uz rub, znači ondje gdje se najmanje zadržava voda, a u sredini se sade ukrasne trave, koje mogu podnijeti i tri mjeseca suše i tri mjeseca vlage", poručila je Uzelac.
Grad čiji vrtovi i kružni tokovi skrivaju najmodernije sustave u borbi protiv poplave. Pula je jedina hrvatska spužva.
