Predsjednik Velikoga vijeća Sindikata znanosti Vilim Ribić poručio je u otvorenom pismu rektoru Sveučilišta u Zagrebu Damiru Borasu da je dužan razvijati slobodu govora i propitivanja, a ne ih gušiti, što je, tvrdi Ribić, Boras spreman činiti.
U otvorenom pismu upućenom Borasu, Ribić ističe kako je "prvorazredni politički skandal kada se suprotno mišljenje guši u političkome životu demokratskih društava, a isto se tako zove i kada se događa na najstarijem i najuglednijem sveučilištu".
Rektor mora poticati borbu mišjenja na sveučilištu
"Intelekt ne može egzistirati u monologu, a uloga je čelnih ljudi svih institucija u demokratskome društvu, posebno rektora sveučilišta, poticati borbu mišljenja, što je prije svega stvar akademske, a onda i demokratske i političke kulture. Kao rektor dužni ste ju razvijati", poručio je Ribić.
No, Boras, na razočaranje sindikata, djeluje u suprotnome pravcu, tvrdi Ribić i izražava ogorčenje zbog rektorova odnosa prema sindikalnoj predstavnici u Senatu Sveučilišta Vesnici Garašić, kao i prema svima članovima senata koji se, kaže Ribić, usude otvarati pitanja i teme koje se rektoru ne viđaju.
Ribić tvrdi da je na više prethodnih sjednica Senata Boras znao "uskratiti pravo na pitanje i diskusiju sindikalnoj predstavnici Garašić, a na zadnjoj sjednici ju je i prekidao kada je pokušala postaviti pitanja".
Boras i Čović pokušali izbaciti iz Zakona pravo sindikata
"Zbog višekratnih upita docentice Garašić o zakonitosti i nezakonitosti Vaših prijedloga i odluka pokušali ste se riješiti uznemiravanja tako što ste putem izmjena Zakona o znanosti, uz pomoć bivšega ministra Pave Barišića, pokušali izbaciti iz Zakona pravo sindikata da sudjeluje u radu Senata. Vidite, to je više od skandala, i ozbiljna sumnja, da ste, Vi i prorektor Ante Čović, spiritus movens takvih ideja, spremni gušiti ono što je na Sveučilištu svetost - slobodu govora i propitivanja", istaknuo je Ribić.
U Ribićevu pismu stoji i kako je Boras "višekratno već reagirao nervozom, u tandemu s prorektorom Čovićem, na mišljenja članova Senata kada su ona suprotna vašima, pri čemu ste često bili i neugodni, potkopavajući njihovo, ali i svoje dostojanstvo".
Uz napomenu kako u pismu ne ulazi u meritum tih neslaganja, Ribić je istaknuo kako bi htio upozoriti rektora na nekoliko elementarnih načela demokratskoga života, koja slobodno ozračje čini plodotvornijim od netolerantnog i autokratskog.
Podsjetnik o demokraciji
Ribić je pismo počeo aforizmom poljskoga književnika Jerzyja Leca koji je "iza željezne zavjese, gdje su pitanja uvijek bila sumnjiva, uskliknuo svijetu: Upitnik je grb slobode! ", te dodao kako slobode, a ni istine, nema bez pitanja i propitivanja, što je posebno poznato znanstvenoj zajednici.
Spomenuo je i izjavu Thomasa Jeffersona, jednoga od očeva američke demokracije, koji je rekao - Kritizirajte me da mi pomognete.
Ribić je uvjeren kako suprotno mišljenje uvijek i u svakoj situaciji samo pomaže. Jer, smatra, ako niste u pravu, lakše i brže ćete to shvatiti, a ako ste u pravu, kroz argumentirani odgovor učvrstit ćete vjeru u svoje stajalište i pomoći drugome shvatiti vlastite zablude.
Ako se pak suprotstavljate raspravi, tada učvršćujete napetosti i dojmove o sebi kao nekome tko radi nešto što nije plemenito, koji je zainteresiran za osobni probitak, a ne za dugoročni boljitak institucije.
Takve insinuacije ili asocijacije mogu se ukloniti samo kroz dijalog, ne postoje neugodna pitanja u nekoj sredini ako je cilj te sredine istina, pravednost i opće dobro, zaključio je Ribić.
