Prema procjenama Svjetske zdravstvene organizacije, depresija će do 2020. godine postati drugzdravstveni problem u svijetu, odmah iza kardiovaskularnih bolesti. Smatra se da u Hrvatskoj od nje boluje oko 300 tisuća ljudi, a antidepresivi su u nas već sada najpropisivaniji lijekovi: prema podacima Hrvatske agencije za lijekove i medicinske proizvode (Halmed) na njih je prošle godine potrošeno čak 75,6 milijuna kuna!
Moderna je medicina nezamisliva bez sinergije znanosti i tehnologije, a da se i nama u Hrvatskoj katkad zna dogoditi iskorak koji potvrđuje da smo neodvojiv dio suvremenog svijeta (pa i da znamo prednjačiti pred mnogo razvijenijim zemljama), dokazuje zagrebačka Psihijatrijska bolnica "Sveti Ivan" na Jankomiru.
Nakon što su početkom godine nabavili, prvi u ovom dijelu Europe, uređaj MagStim za transkranijalnu magnetsku stimulaciju (TMS), kojim se magnetskom stimulacijom mozga bezbolno liječe indikacije poput depresije, anksioznih poremećaja, PTSP-a te ovisnosti kao što su kockanje, pušenje ili alkoholizam, prije dva tjedna u bolnicu je stigla još modernija verzija tog aparata, javlja Slobodna Dalmacija.
Tako su u bolnici na raspolaganju korisnicima ukupno dva uređaja, onaj nabavljen početkom godine, "težak" oko stotinu tisuća eura, te ovaj noviji, čija je cijena oko 130 tisuća eura i koji je stigao iz Izraela. Troškove je pokrio vlasnik bolnice, Grad Zagreb.
"Prvi smo u ovom dijelu Europe osnovali jedinstveni TMS laboratorij, laboratorij za transkranijalnu magnetsku stimulaciju, u kojemu imamo najmoderniji repetitivni magnetski stimulator. Ovaj drugi uređaj apsolutni je hit u Americi i Izraelu", pokazuje naizgled jednostavne uređaje doc. prim. dr. sc. Igor Filipčić, ravnatelj bolnice, entuzijast zahvaljujući čijem je trudu Hrvatska stala uz bok rijetkim zemljama u kojima se ovi uređaji koriste.
Ovaj najnoviji koji je stigao iz Izraela, osim u toj zemlji i SAD-u, na europskome je kontinentu u uporabi još samo u Njemačkoj i Francuskoj.
Doktora Sučića novinari su zamolili da na najjednostavniji način objasni koje su prednosti liječenja magnetskom stimulacijom mozga u odnosu na klasično liječenje lijekovima i psihoterapijom.
"TMS je neinvazivna metoda za koju se ne koristi anestezija, nema kemije i nema gotovo nikakvih nuspojava. Eventualno to može biti kratkotrajna blaga bol na mjestu prislanjanja zavojnice na glavu i lokalno trzanje mišića. Međutim, ti bolovi nestaju praktički odmah nakon prestanka tretmana. Dosad nismo imali nikakvih ozbiljnijih pritužbi pacijenata, a na prvom uređaju od početka godine do danas bilo ih je 50-ak", kaže dr. Sučić, dodajući kako su i smetnje individualne i kod osjetljivijih pacijenata možda mogu trajati malo, ali zanemarivo, dulje.
Tretman uopće ne izgleda zastrašujuće i zaboravite na mučne slike iz filmova. Pacijent sjeda na stolac nalik zubarskome, a u tretmanu na prvom TMS uređaju na glavu mu navuku "kapicu" poput vaterpolske, zavojnica se prislanja na glavu te obavlja mapiranje.
Uz pomoć jednokratnog magnetskog pulsa određuje se potrebna frekvencija i lokacija, koje su individualne za svakog pacijenta. Pulsni generator zatim stvara magnetsko polje u zavojnici koje prolazi kroz lubanju, likvor (magnetskom indukcijom pokreće se gibanje elektrona) i izaziva sekundarno električno polje u mozgu.
"Dakle, uređaj koristi princip elektromagnetske indukcije, to jest magnetsko polje u zavojnici inducira struju u kori velikog mozga i time stimulira određena područja, regije mozga, za koja znamo da su slabije aktivna u određenim psihičkim poremećajima", "prevodi" doktor Sučić tijek procesa.
Za to vrijeme pacijentu mogu eventualno zasmetati kratka "kuckanja" koja proizvodi aparat, ali, isto kao i kod magnetske rezonancije, možete dobiti čepiće za uši. Uglavnom, kažu liječnici, većina pacijenata se opusti, neki gledaju televiziju, neki čitaju, a neki gotovo – zaspu.
Čitav tretman traje 40-ak minuta. Provodi se tijekom četiri tjedna, svih pet radnih dana u tjednu, znači ukupno 20 tretmana, a liječenje je uglavnom ambulantno. U iznimnim slučajevima pacijenti mogu biti zadržani u bolnici tijekom tretmana, osobito oni izvan Zagreba.
Posebnost drugog uređaja, objašnjava doktor Sučić, jest zavojnica koja, za razliku od one na prvom aparatu, ne stimulira samo površinske dijelove mozga (koru velikog mozga).
"Zbog svoje konstrukcije, magnetsko polje prodire duboko u mozak i tako može podražavati te dubinske strukture", kaže dr. Sučić. Za tretman na ovom drugom aparatu dobivate "kacigu", ali ako ste naumili, na primjer, za to vrijeme odgledati epizodu omiljene serije, ništa od toga – ovaj tretman traje samo 20 minuta.
Ostalih bitnijih razlika između dvaju uređaja nema. U oba slučaja ovakvo liječenje radi na principu da magnetska stimulacija potiče reakciju mozga, izlučivanje dopamina, serotonina, a posljedica je da se pacijent osjeća bolje, da osjeti ugodu, porast energije, ili pak smanjenje potištenosti i tjeskobe koju izaziva depresija.
Podaci govore da se najbolji rezultati postižu u liječenju depresije jer pozitivno reagira čak 75 posto pacijenata, a na lijekove tek polovina. No pogrešno je misliti da je ova terapija za svakog bolesnika, odnosno da ste automatski kandidat za ovu vrstu liječenja ako patite od neke od ovih bolesti ili poremećaja.
Također treba reći da svaki pacijent prije određivanja TMS terapije najprije obavlja indikacijski razgovor sa psihijatrom i tek tada, na osnovi svih pokazatelja, određuje se može li uopće ići na ovaj (i koji) tretman.
Zanima nas i koliko je dugotrajan učinak TMS tretmana, je li pacijent potpuno izliječen nakon jednog "paketa" terapije.
"Ovisi kako shvaćamo ove psihijatrijske poremećaje. To su uglavnom kronični poremećaji u smislu da ih ne možemo trajno izliječiti. Međutim, kao i kod hipertenzije, bolest ne možete trajno izliječiti, ali je možete jako dobro kontrolirati. Nama je cilj nakon ovakvog tretmana postići zalječenje, omogućiti da pacijent bude stabilan. Cilj je probuditi te usporene neurone u mozgu kako bi učinak TMS-a potrajao nekoliko idućih mjeseci. Mi smo tek počeli ove godine, tek provodimo istraživanja, ali svjetska su iskustva pokazala da učinak ovog liječenja može biti poprilično dug. Nama sada, nakon tri mjeseca, dolaze pacijenti na evaluaciju i zbilja se svi još uvijek osjećaju dobro", kazuje dr. Gajšak, dodajući kako se liječenje prema potrebi može i ponoviti.
"Naši su se pacijenti ne samo subjektivno osjećali bolje, nego smo to potvrdili i standardnim upitnicima za depresiju, dakle klinički validiranim upitnicima. Tako su pomaci klinički jasno vidljivi", ističe dr. Gajšak.
"Ne zaboravimo da klasično liječenje depresije ima uspjeh u dvije trećine bolesnika. Oko 66 posto pacijenata odgovara na klasično liječenje, poput psihoterapije ili antidepresiva. Međutim, oko 33 posto ljudi dosad nisu mogli pronaći zadovoljavajući terapijski tretman i metodu. I tu vidimo šansu za TMS uređaj", dodaje dr. Sučić.
