Državni ured za reviziju utvrdio je da je Hrvatski zavod za zapošljavanje (HZZ) isplaćivao dio potpora u 2020. za očuvanje radnih mjesta u djelatnostima pogođenim koronavirusom bez prethodne obrade te mu je dodijelio uvjetno mišljenje za usklađenost poslovanja.
Naknadnom kontrolom dokumentacije utvrđeno je da poslodavci trebaju vratiti potpore, no HZZ ih o tome nije obavijestio zbog čega te potpore nisu vraćene.
U Državnom uredu za reviziju navode kako je obrada zahtjeva i njihova kontrola kasnila, ponekad do godine dana, zbog velikog broja zaprimljenih zahtjeva u kratkom razdoblju i operativnih problema. Osim toga, utvrdili su i da objavljeni podaci o potporama na mrežnim stranicama HZZ-a nisu u potpunosti transparentni te da rashodi za potpore u iznosu od 7,7 milijardi kuna u poslovnim knjigama nisu evidentirani na propisanim računima Računskog plana.
Zbog svega navedenog, Državni ured za reviziju je HZZ-u dao uvjetno mišljenje za usklađenost poslovanja.
Uvjetno mišljenje za usklađenost poslovanja dobila je i Financijska agencija jer je utvrđeno da je isplaćivala nagrade zaposlenicima za sudjelovanje u projektnim aktivnostima od 200 do 50 tisuća kuna bez jasno utvrđenih kriterija i to prije završetka projekta.
Revizija za 2020. godinu obuhvatila je i financijske izvještaje i usklađenost poslovanja 14 lokalnih jedinica, pri čemu je nepovoljno mišljenje izraženo za općinu Povljana zbog niza značajnih nepravilnosti.
U toj općini na otoku Pagu utvrđeno je da poslovne knjige nisu uredno vođene, a da financijski izvještaji za 2020. nisu točni te da ukupne iskazane i neiskazane obveze općine prelaze godišnji proračun za 2020.
Tako nije evidentirano ulaganje od 606 tisuća kuna za uređenje trga, projektnu dokumentaciju, nabavu mobitela i informatičke opreme, kao ni obveze općine prema Fondu za zaštitu okoliša u iznosu od 5,1 milijuna kuna koje je Fond doznačio za sanaciju odlagališta. Nisu evidentirane ni obveze za kredite u iznosu od 400 tisuća kuna. Općinska potraživanja primjerice za poreze također nisu iskazana.
Također računi za reprezentaciju u iznosu oko 400 tisuća ne sadrže podatke o događaju na kojem su nastali, pa se ne može ni potvrditi njihova opravdanost.
Državna revizija otkrila je i da je posao održavanja nerazvrstanih cesta vrijedan 742 tisuća kuna dodijeljen izravnim ugovaranjem umjesto postupkom javne nabave te da su se izravno nabavljale razne i usluge, u vrijednosti od oko 370 tisuća kuna, umjesto pozivom na dostavu ponuda.
Financijskom revizijom bilo je obuhvaćeno i devet trgovačkih društava u vlasništvu lokalnih jedinica s tim da je fokus bio na društvima koja pružaju vodne usluge. Osim najčešćih nepravilnosti u računovodstvenom poslovanju, revizija je utvrdila da su gubitci vode kod nekih i dalje neprihvatljivo visoki. Najveći gubitak vode od čak 81,5 posto utvrđen je tako u komunalnoj tvrtki Otočac, a najmanji u tvrtki Pitomača koja se jedina uklapa u standarde Strategije upravljanja vodama RH prema kojoj je prihvatljiva vrijednost gubitka vode od 15 do 20 posto.
Državni ured proveo je i reviziju učinkovitosti upravljanja komunalnom infrastrukturom kojom je obuhvaćeno 537 jedinica lokalne samouprave na području 19 županija i Grada Zagreba utvrdivši da 26 jedinica lokalne samouprave učinkovito upravlja primjerice nerazvrstanim cestama, javnim parkiralištima i garažama, javnim površinama, zelenim površinama, javnom rasvjetom, grobljima i slično.
U 198 jedinica upravljanje je učinkovito pri čemu su potrebna određena poboljšanja, u 299 je djelomično učinkovito dok je u 14 jedinica neučinkovito.
Iz te revizije su zbog potresa izuzete lokalne jedinice u Sisačko-moslavačkoj županiji.
Državni ured za reviziju sva izvješća dostavlja Hrvatskom saboru i DORH-u.
