Republika Srpska će isušivati dolinu Neretve?!

6.5.2012.
14:52
VOYO logo

Za jedne to znači život, a za druge postupno umiranje i smrt. Za jedne je to milenijska investicija, a za druge završni udarac onoga od čega su stoljećima živjeli. Na jednoj stranici investitori i njihovi politički sponzori mašu fotografskim projekcijama plodnih dolina i zelenila u istočnoj Hercegovini. Na drugoj ekološke udruge i njihovi aktivisti od Dubrovnika, Malostonskog zaljeva, preko plodne doline Neretve, sve do Čapljine i Mostara... uzvraćaju kataklizmičnim scenarijima, koji će postojeće prirodne bisere – zaštitne znakove turističkih razglednica – pretvoriti u pustaru.

U središtu višegodišnje polemike, koja tek ovih dana ulazi u eruptivnu fazu, golemi je hidroenergetski projekt vrijedan gotovo milijardu dolara pod nazivom 'Gornji horizonti' koji se treba dovršiti na prostoru istočne Hercegovine. Radi jačanja elektroenergetskog potencijala, ali i izvlačenja ovog dijela Republike Srpske iz sveprisutne krize, službene vlasti u Banjoj Luci odlučile su pod svaku cijenu 40-ak godina star projekt učiniti konačno stvarnim.

Za njega su zbog gradnje HE Dubrovnik 2, iako javno šute, zainteresirane i stare i nove vlasti u Hrvatskoj, Hrvatska elektroprivreda (HEP), ali i velike međunarodne korporacije iz Kanade i Velike Britanije, koje u svemu tome vide dobru zaradu. Projektom 'Gornji horizonti' planiraju se prevesti vode iz Nevesinjskog, Gatačkog i Dabarskog polja u korito Trebišnjice.

Do pobune ekologa u Hrvatskoj i BiH, stručnjaka iz područja zaštite prirodnih hidropotencijala, vlada RS i elektroprivreda, već je sagradila tunele kroz koje će prolaziti milijuni kubika vode koja inače prirodnim putem ide u slijev rijeke Neretve. Prvi je korak napravljen, još se čeka formalna suglasnost iz Hrvatske i može početi gradnja hidrosustava Trebišnjica, na kojem će u konačnici biti čak sedam hidroelektrana i šest akumulacija.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

''Preusmjeravanjem voda iz njihova prirodnog neretvanskog slijeva u slijev Trebišnjice, Neretva bi mogla izgubiti znatan dio svoga hidropotencijala, koji bi bio poništen prodorom morske vode'', upozorava Ana Musa, predsjednica ekološkog pokreta 'Lijepa naša' iz Ploča, koja zajedno s nekoliko ekoloških aktivista godinama pokušava alarmirati hrvatsku javnost i stanovnike doline Neretve o tome kakva im apokalipsa u budućnosti prijeti. Zbog nedostatka slatke vode iz Neretve, upozorava naša sugovornica, povećao bi se salinitet (slanost) vode do te mjere da bi praktično bio posve onemogućen uzgoj povrća i voća u dolini Neretve južno od Čapljine.

Ugroženo bi bilo i najveće europsko stanište ptica Hutovo blato s oko 240 vrsta ptica, dvadesetak vrsta riba i više od 600 različitih biljaka. Zbog nedostatka hranjivih tvari koje sa sobom nosi slatka voda iz rijeke Neretve, u Malostonskom zaljevu u opasnost bi došao uzgoj kamenica i dagnji. 'Gornji horizonti' s gastroponude bi ponude mogao izbrisati 'neretvanski brudet' od ukusnih jegulja i žaba jer bi slana voda uništila postojeću floru i faunu, piše Večernji list.

U Ministarstvu za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju RS uvjeravaju da projekt neće donijeti štetu. Slijedi organiziranje javnih rasprava po općinama u istočnoj Hercegovini, a potom i prezentacija studije u Dubrovniku, na kojoj će biti i mjerodavni iz Hrvatske.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Tekst se nastavlja ispod oglasa
ksw
NE PROPUSTI 21. VELJAČE!
VOYO logo
Još iz rubrike
Image
PROMJENA VREMENA /

Očekuje nas topliji zrak s juga: Od nedjelje kreću kiše