"Ako cijena bude ispod kune, to je za nas katastrofa. Ionako je za nas to sve pitanje dokad ćemo opstati, mi koji smo malo manji i oni veći", kazao je Ivica Marodi, ratar iz Kamenca.
Proizvodnja je godinama ista, a potrebe se smanjuju – što zbog uvoza brašna i pekarskih proizvoda, što zbog smanjenja broja stanovnika.
Smanjenje potreba
"Hrvatske su se potrebe s dosad uvriježenih 550.000 smanjile na oko 400.000 tona pšenice, za oko 20 do 25 posto. Mi bilježimo povećan uvoz od 13 posto, a dodatno je smanjenje i smanjen broj stanovništva za kekavih dva do tri posto", izjavila je predsjednica Žitozajednice Nada Barišić.
Viškovi se izvoze u Italiju, Bosnu i Hercegovinu te Mađarsku. Iz Hrvatske gospodarske komore zagovaraju povećanje proizvodnje, ali poljoprovrednike brine smanjivanje cijena.
Neki se okreću durum pšenici
Stoga su se neki od njih preorijentirali na durum pšenicu, koja se koristi u proizvodnji tjestenine, a na tržištu postiže dva do tri puta veću cijenu od obične pšenice.
Po najavama iz HGK, zbog nepovoljnih kretanja cijena oni planiraju predložiti da država i lokalne zajednice financiraju čuvanje u silosima do jeseni, kad bi burze mogle biti povoljnije za ratarski džep.