Kada je u siječnju koronavirus SARS-CoV-2 iz kineskog grada Wuhana krenuo u svoj osvajački pohod diljem svijeta, brojni su liječnici, znanstvenici i novinari novu bolest Covid-19 počeli uspoređivati s gripom. Ta se usporedba sama po sebi nametala jer su uzročnici obje bolesti respiratorni virusi, a i gripa i Covid imaju slične početne simptome: povišena temperatura, malaksalost, bol u mišićima i zglobovima…
A kako je koronavirus odnosio sve više života, mnogi su počeli uspoređivati smrtnost kod gripe i Covida-19. I tako je počela žestoka rasprava u javnosti koja traje i danas. Pritom većina epidemiologa i infektologa tvrdi da je neprimjereno uspoređivati dobro nam poznatu gripu, čije širenje obuzdavamo cjepivima i učinkovitim lijekovima, s novom i nepoznatom nam bolešću protiv koje nemamo nijedno ni drugo.
''Ova dva virusa je teško izravno usporediti i reći koji je opasniji. Iako su oba virusi dišnog sustava, SARS-CoV-2 nije imao priliku djelovati na ljudsku populaciju na isti način kao gripa. Gripa je uz nas, koliko dobro je povijesni podaci mogu opisati, više od 500 godina, što je nekih 20-ak generacija. Najopasnija epizoda pandemijske gripe bila je španjolska gripa, koja je vrlo vjerojatno bila u kontaktu sa svim ljudima na svijetu.
Kao rezultat, zabilježeno je između 50 i 100 milijuna smrti. Ova epizoda je iz populacije uklonila sve najosjetljivije ljude, koji nakon toga više nisu imali potomaka. To znači da smo mi kao populacija otporniji na gripu nego ljudi rođeni prije te epizode'', pojasnio je Ozren Polašek, profesor na Katedri za javno zdravstvo i voditelj Centra za globalno zdravlje Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Splitu za Jutarnji list.
Gripa opasna i za mlade
''Za razliku od toga, SARS-CoV-2 još uvijek nije bio u kontaktu sa svim ljudima, tako da ne možemo napraviti izravnu usporedbu. Usporedbe koje možemo napraviti već sada ukazuju na to da SARS-CoV-2 ima veću sklonost dovođenju do smrtnih ishoda u starijim dobnim skupinama i među osobama koje imaju kronične bolesti, dok je gripa opasnija za mlađu dobnu skupinu, u kojoj ponekad dovede i do smrtnih ishoda. Za SARS-CoV-2 nasreću za sada nisu zabilježeni smrtni ishodi u mlađim dobnim skupinama u Hrvatskoj'', dodao je Polašek.
Epidemiolog Branko Kolarić, redoviti profesor na Sveučilištu u Rijeci, upozorava da je gripa bolest koja ima izrazitu sezonalnost (kasna jesen - zima) koja se kod Covida ne uočava.
''Gripa se efikasnije od Covida prenosi među djecom, kod koje puno češće uzrokuje teže kliničke slike. Nadalje, gripa se primarno prenosi u fazi dok osoba još nema simptoma, dok je kod Covida prijenos moguć 48 sati prije pojave simptoma, no on se u toj fazi čini daleko rjeđi nego kod gripe. Glavnina transmisije Covida ipak je u simptomatskoj fazi bolesti.
Dok kod Covida do 80 posto zaraženih ima blage simptome ili ih uopće nema, kod gripe je puno češća jasna klinička slika te osoba zna da je zaražena/bolesna. Važno je dodati da ne znamo izaziva li SARS-CoV-2 kod ljudi koji su preboljeli infekciju neke dugotrajnije posljedice, dok znamo da to nije slučaj s gripom. Naime, neki virusi uzrokuju nastanak malignih bolesti, kardiovaskularnih bolesti, bolesti endokrinog sustava, uključujući dijabetes itd...'', rekao je Branko Kolarić za Jutarnji.
