Iako Hrvati pomno biraju što će se naći u njihovim košaricama, ono što izaberu, sumnjaju, ne znači nužno i da je iste kvalitete, kao i ono kupljeno u zapadnoeuropskim zemljama.
Razliku, osobito na prašku za rublje, primjećuje i puljanka Alenka Čopić, koja kupuje s obje strane granice.
"Puno manje praška potrošim ako ga kupim u nekoj europskoj državi, nego u istočnoj. Iako je ista marka", ustvrdila je Alenka.
I upravo je ta razlika u kvaliteti istih proizvoda koje se prodaju na različitim tržištima, njihovoj ambalaži i cijenama bilo predmet istraživanja. U ovom slučaju proizvodi kupljeni u Češkoj i Njemačkoj.
"Od 24 proizvoda koje smo testirali, osam ih je deklarirano kao različiti. Razlike je bilo i u drugim proizvodima, ali one su mogle biti opravdane tehnologijom, skladištenjem ili datumom isteka valjanosti", rekla Olga Sehnalova, zastupnica u Europskom parlamentu.
Jedan od rezultata provedenih istraživanja je da su proizvodi kupljeni na tržištima novijih država članica nerijetko slabije kvalitete, a viših cijena.
"Ja odgovore koje dobivam od komisije i proizvođača ne mogu smatrati prihvatljivim jer stalno govore da se radi o sigurnim proizvodima, a to maltene znači šutite i budite zahvalni da niste otrovani", izjavila je Biljana Borzan, zastupnica u Europskom parlamentu.
Slično istraživanje, najavljuje zastupnica Borzan, odraditi će se iza nove godine i u Hrvatskoj.
"Potrošači hrvatske su svjesni da imaju proizvode koji nisu identični kao zapadnoeuropski proizvodi, to jest da nove članice Europske unije ne uživaju u istoj kvaliteti proizvoda", izjavio je Igor Vujović iz Društva za zaštitu potrošača Hrvatske.
Hoće li rezultati biti jednaki onima u Češkoj, ili možda i gori, predstoji stručnjacima da istraže.