Marisa uči, jer školska se godina bliži kraju, a i 4. razred srednje medicinske škole - htjela bi završiti barem s vrlo dobrim. Onda godina staža, pa nada se - fakultet.
"Voljela bih upisati za višu sestru, na sestrinstvu veleučilište ili Edukacijsko rehabilitacijski", priznala je Marisa Onesti, učenica 4. razreda Škole za medicinske sestre Mlinarska.
Jedina je Romkinja u svojoj školi, o dečkima ne razmišlja, na prvom joj je mjestu obrazovanje i budućnost.
"Prisustvovala sam na operacijama, lijepo mi je bilo u operacijskoj sali, voljela bih poamgati ljudima" kaže Marisa.
Jedna je od 40-ak zagrebačkih srednjoškolaca stipendista, pripadnika romske nacionalne manjine, a uzor joj je Nura - 39-godišnja magistra farmacije i prva hrvatska Romkinja s diplomom.
"Bila sam odlična učenica. Završila sam osnovnu, srednju školu, farmaceutsko biokemijski fakultet, radim u gradskim ljekarnama Zagreb gdje sam voditeljica ljekarne, ujedno sam i farmacy menadžer kojih ima svega 14 u RH i intenzivno se bavim politikom", rekla je farmaceutkinja Nura Ismailovski.
Baš je na njezinu inicijativu i Marisa dobila stipendiju jer obrazovanje je, kaže Nura glavni problem. Od 5000 tisuća nezaposlenih Roma, 5 ih je završilo fakultet.
"70 posto učenika se gubi kroz osnovnoškolsko obrazovanje, od toga 10-ak posto završava srednjuu školu, a vrlo mali postotak, ja bih rekla, možemo prebrojati na 10 prstiju što se tiče visokoškolskog obrazovanja", kaže Nura.
No stvari se mijenjaju na bolje. U učionici romske udruge u Zagrebu kontinuirano se provode programi obrazovanja mladih Roma.
Dosad je ECDL diplomu dobilo 180 polaznika. No, Alija sliježe ramenima i strahuje sve je bilo uzalud. Jer posao ih je kasnije dobilo 5.
"Čim se vidi da je Rom, odbijaju to. Telefonski trebaju takve ljude, no nažalost kad dođe, kad vidi da je Rom, poslodavac odbije", priznao je Alija Mešić, predsjednik zagrebačke Udruge Roma.
Službeno Roma je u Hrvatskoj 17 tisuća, neslužbeno barem dvostruko više. Skoro polovica nema pitke vode ni zahoda, svaki deseti živi električne energije. Osim sa siromaštvom bore se i s predrasudama.
"Ono što se uči od vrtića - da su Romi ti koji kradu, su Romi neobrazovani, da su Romi ljudi koji ne misle o sutrašnjici i tako dalje", tvrdi Ismailovski.
No u romskoj zajednici tvrde nije baš tako.
"Žele raditi, ne žele biti na državnu skrb i na socijalnu skrb, dajte posla onima koji žele raditi", kaže Mešić.
A oni koji su uspjeli, imaju samo jedan recept: "Boriti se, treba puno borbe", kaže Marisa.
Puno borbe - i da se u Hrvatskoj nastavi mijenjati percepcija o ovom narodu.
Ovih dana obillježavamo Svjetski dan Roma, a u RTL Direktu gostovao je Tofko Dedić Toti, izbornik romske reprezentacije Hrvatske i veliki aktivist protiv rasizma, osobito u sportu.
On je prokomentirao kako gleda političke tenzije oko Jasenovca i pokušaje revizije povijesti. Otkrio je koliko su Romi zadovoljni formalnim predstavnicima u institucijama i koliko oni rade za interes Roma.
