U povjerenstvu Ministarstva obrazovanja koje je pripremilo prijedlog o prijemnim ispitima u srednje škole bio je i ravnatelj Prirodoslovne škole Vladimir Prelog u Zagrebu, Zlatko Stić, čija škola već nekoliko godina provodi prijemne ispite.
Kao gost RTL Direkta reagirao je na kritike bivše ministrice Blaženke Divjak koja je bacila sumnju da će se na prijemnim ispitima možda manipulirati.
"Prvo moram odgovoriti ministrici Divjak koja nas je prozvala da ćemo svi muljati na prijemnim ispitima i da ne znamo napraviti standardne testove. Nek' oprosti, ali imamo ljude koji to znaju. Moji ljudi se trude, kao i u 'Titušu' i MIOC-u, da naprave adekvatne testove. U četiri godine nije bilo ni jedne žalbe", rekao je Stić.
Zašto ste uveli prijemni?
Dogodilo nam se prije četiri godine da smo u Prirodoslovnu gimnaziju primali 100 učenika, a došlo ih je 140 s prosjekom ocjena 5.0 i 80 bodova. Morali smo upisati razred više i napuniti sve ostale razrede. U dvojezičnoj gimnaziji razred nam je imao 34 učenika.
Već sljedeće godine shvatili smo da ulazimo u kvotu. Naime u ministarstvu ima odluka po kojoj imamo pravo zatražiti prijemni. To smo i napravili sljedeće godine i upisali učenike u razrede temeljem plana.
Što se pokazalo – da su ti učenici koji su prošli prijemni doista zainteresirani i što s onima koji su prošli prijemni, ali nisu zbog ocjena u školi?
To je šira tema i zato je jedna od stavki predviđenog koji je pušten u e-savjetovanje upravo spomenutih 10 bodova koje smo kolege iz MIOC-a i ja zastupali. Vidjeli smo da učenici sa 77 bodova iz škole teško pređu one koji imaju 80 bodova koje nisu dobili na isti način.
Koliko će sada biti ukupan broj bodova?
Maksimalno 90. Sada učenik sa 75 bodova, ako riješi 100 posto prijemnog, dolazi na 85. onaj drugi ako podbaci, ima manje. To su sada zajednički elementi, posebni elementi plus teškoće, posebni elementi. To su vitalne promjene.
Koje će škole moći uvesti prijemni, nije to obaveza?
Koliko znam iste četiri škole kao i lani, Prva gimnazija, naš
'Prelog', Tituš Brezovački i MIOC. Za sada se produžuje i do
31. ožujka se može javiti. Ali kome je to interes? To su
škole koje imaju veliku navalu odlikaša i nemate gdje
smjestiti učenike.
Škole koje to nemaju, nemaju razloga uvoditi. Takvu situaciju
imaju četiri škole u Zagrebu, jedna ili dvije u Splitu i Rijeci.
Zato sam ja pristalica ipak male mature. Ovo je prijevremeno
rješenje. Da se spasimo.
Je li ovo ad hoc rješenje? Zašto tako olako dijele petice nastavnici?
Otkad sam ravnatelj govorim da je važan trokut suradnje
učenik-roditelj škola.
Počeli su napad na kolege iz osnovnih škola, da ih pitate, čuli
biste da su imali zaista žestoke napade roditelja i ljudi su
popustili. Ne kažem da roditelje treba eliminirati iz
obrazovanja, dapače, jer škole nisu samo obrazovne ustanove, one
su obrazovno-odgojne, mi radimo s djecom koja odrastaju, koja se
formiraju. Ali treba reći tko što i zašto radi. Zadnjih
godina je i evidentan nedostatak STEM nastavnika. Neke škole
u godini dana promijene i pet nastavnika, kakvu ocjenu možete
imati koja će biti realna, jako teško.
Hoće li se vrednovati vannastavne aktivnosti, sportske? Prvak na sto metara i upiše se?
Radi se o dvije stavki. Jedna su natjecanja pod kontrolom ministarstva, a drugo su sportske gimnazij, koje nemaju takvu navalu da bi uvodile prijemni. Tu se računa 80 godina maksimum iz škole i toliko iz sporta. Natjecanja pod maskom ministarstva, ako se osvoji prvo mjesto to su tri boda, drugo mjesto dva boda, a treće mjesto bod.
Druga natjecanja, zdravstveni kriteriji?
To su posebni kriteriji. I mi smo primijetili da je broj učenika s jednim bodom strahovito porastao u zadnje 4 godine i tu se može sumnja dobaciti kako su dobivani. Lani smo gledali da su kod nas imala četiri učenika ispod crte s 0,15 bodova manje jer nisu imali taj dodatni bod, a imali su četvorke iz likovnog. Nisu upisali Prirodoslovnu gimnaziju, tužno.
I sami ste spomenuli malu maturu, iduće godine se eksperimentalno uvodi u 80 škola. Hoće li ona popraviti tu sliku?
Želim vjerovati da je interes svih nas da se to napravi, da na kraju i kad su nastavnici na broju, kad škola funkcionira kako treba, mi nismo svi isti nastavnici. Ne prenosimo svi na isti način znanje i bez obzira na to što smo učili na fakultetu, ne dajemo svi na isti način ocjene. S vanjskim vrednovanjem, bi dobili crtu. Mala matura nosi recimo 50 posto, 50 nose ocjene iz osnovne škole, onda bi dobili puno realniju sliku prelaska u srednje škole.
Ali onda bi trebalo ukinuti prijemne?
Da, sa zadovoljstvom.
Bili ste u kontaktu s ministarstvom.
Ide korak po korak, ja ne znam detalje planove Ja vjerujem da ima logike, razlog je što Nacionalni centar za vanjsko vrednovanje obrazovanja pokreće provjere u 5. i 8. razredu osnovne škole.
Do sveg ovog je dovela jedna kultura ''prepisivanja znanja'', koja je kod nas dosta uobičajena. Vi ste od svoje škole napravili jednu od najbolji prirodno-znanstvenih škola, je li se i ta kultura promijenila?
To se mijenja s vrstom djece koju upisujete. Nije samo
napredovanje u znanosti i opremi koju mi imamo, nego i odnos s
učenicima, prepoznavanje poštovanja, da mi poštujemo njih i
oni nas i zato djeca žele upisati Prelog. Gledam natjecanja ovih
dana, ne vidim prepisivanje.
Jesu li svjesni da je znanje ključno za uspjeh?
U Nizozemskoj i Americi djeci govore sa sedam godina, 'uzet će ti
posao kad dođeš tražiti posao', a mi to još ne radimo. Mi smo
imali školu partnerstva iz Bristola i oni su ukinuli usmeno
ispitivanje jer je kao subjektivno. Ušao sam u tu dvoranu, s
ometačem
signala na stropu, nitko ne može ništa prepisati i taj test, kad
dobije ocjene, to je realno znanje koje je pokazao.
