U četvrtom tromjesečju 2018. godine u usporedbi s istim tromjesečjem prethodne godine, trošak sata rada u EU 28 rastao je za 2,4 posto u industriji 2,8 posto, a u građevinarstvu i sektoru usluga po tri posto. Tranzicijske zemlje u pravilu su imale brži rast plaća, primjerice u Rumunjskoj povećanje je bilo 13 posto, dok je vodeća njemačka ekonomija povećala cijenu sata rada za dva posto. Među zemlje s rastom plaća od 10 posto ugurao se i Portugal.
Hrvatska se po dinamici rasta plaća našla u sredini, s međugodišnjim povećanjem cijene sata rada u zadnjem kvartalu u odnosu na godinu prije od 4,9 posto. Rast plaća usporio je prema kraju godine, a najveće međugodišnje povećanje satnice u Hrvatskoj zabilježeno je u drugom kvartalu i to za 10 posto. Lani se bruto cijena sata rada u državama članicama EU kretala od pet eura u najslabijoj Bugarskoj do više od 40 eura u Danskoj, piše Poslovni dnevnik.
Prema domaćem statističkom zavodu, u prosincu je neto cijena sata
rada u Hrvatskoj bila 37,41 kuna i u godini dana porasla je za
1,72 kunu, odnosno 4,8 posto. Najniža neto satnica u Hrvatskoj
isplaćuje se u restoranima i kafićima, svega 25 kuna, a najveća
64 kune u zračnom prijevozu. Metodologija europskog statističkog
ureda Eurostata uključuje sva bruto davanja i obaveze poslodavca
prema radniku, i prema njoj Hrvatska je sa satnicom koja je blizu
11 eura sedma najlošija članica EU.
Prema Eurostatu prosječno plaćeni hrvatski radnik poslodavca
stoji oko 13.000 kuna na mjesec, kad se u primanja uključe javna
davanja prema državi, prijevoz, naknada za godišnji odmor,
dnevnice, terenski dodaci i slično. Malta je lani jedina
smanjivala plaće za pola postotnog poena. Hrvatska je u grupi
zemalja gdje se brže povećala cijena sata rada od ostalih naknada
koje se isplaćuju uz plaću. Prosječno plaćeni hrvatski radnik
lani je na ruke dobio 6.242 kune.
