Dobavljači su najavili podizanje cijena hrane. Trgovci zakukali da su njihove marže godinama iste, a troškovi se povećavaju. Doduše, isto su rekli i dobavljači. I dok oni upiru prstom jedni u druge, inflacija raste. Tako smo opet po nečemu vodeći u EU.
Inflacija je rasla zbog povećanja plaća, kažu neki ekonomisti. Plaće su rasle više od inflacije, odgovara premijer Andrej Plenković. Država nema kako obuzdati cijene, jada se ministar financija Marko Primorac. To je zato što smo se odrekli kune, podsjeća Maruška Vizek s Ekonomskog instituta.
I dok se svi pravdaju ili upiru prstom, kao deus ex machina dolazi ministar gospodarstva Ante Šušnjar s novom pošiljkom zamrznutih cijena 20 proizvoda i najavom njezina proširenja do kraja mjeseca. Nešto slično već smo prošli, s Davorom Filipovićem i njegovom aplikacijom 'Kretanje cijena', sjećate se.
Rezultati ankete
Ipak, u kontekstu najavljenih poskupljenja cijena hrane i 'zlatne medalje' u inflaciji, Šušnjarov prijedlog zvuči kao kapljica rješenja u moru problema. Ili, da se pekarskom terminologijom poslužimo, kao prstohvat soli u toni brašna. Ali, što drugo napraviti?
Na pitanje u našoj anketi, kako ćete doskočiti najavljenom rastu cijena hrane u trgovinama, a na koju je u trenutku dovršetka ovog teksta odgovorilo preko 4000 čitatelja, većina vas kaže da će jednostavno izbaciti iz upotrebe ono što je poskupjelo (35 posto ispitanika).
Čak 22 posto vas smatra da ne može poduzeti ništa jer, izbora nema, jesti se mora, a tu je i visokih 14 posto koji kažu da ne znaju što će napraviti.
Na kraju, vas 29 posto kaže da namjerava bojkotirati trgovine.
Talijani i špageti
Savjet da bojkotiramo trgovce radi neopravdanog povećanja cijena nešto je čega smo se naslušali u vrijeme uvođenja eura. Ministar Šušnjar i tu je ideju reciklirao, doduše nešto zabavnije, jer mu je sinulo da ogromno talijansko gospodarstvo poistovijeti s jedva postojećim hrvatskim i pozove nas da bojkotiramo proizvode baš kao 'Talijani špagete'.
Je li bojkot djelotvoran u situaciji gdje paket jaja, ili ako baš hoćete špageta, podjednako košta svugdje?
Premijer Plenković nešto je preciznije adresirao problem kada je rekao da očekuje veći angažman onih koji su do sada tvrdili da nemaju osnove izlaziti na teren. To je Državni inspektorat. Premijer očekuje i da se 'pokrene' Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja.
Međutim, obje institucije zasada nisu utvrdile niti muljanje s cijenama niti da se trgovci međusobno dogovaraju oko cijena. Moguće zato jer nije problem u tome. Pa u čemu onda jest?
Hrvatski liječnički karton
Hrvatska je malo otvoreno gospodarstvo koje 'diše' prilično sinkronizirano s europodručjem.
Inflacija u Hrvatskoj je, prema podacima HNB-a, početkom 2022. – dakle, prije ulaska u eurozonu - bila slična prosječnoj inflaciji eurozone, a na momente i niža. Kad god bi eurozona 'šrmcnula' ili 'kašljucnula' to jest, inflacija malo porasla ili pala, sličan je trend pratila i Hrvatska. Mi smo, naime, duboko 'euroizirani' odavno.
Raspon stopa inflacije u europodručju: prosječna stopa i Hrvatska su posebno izdvojene
Međutim, caka je u tome što smo, slikovito rečeno, usklađeni s onim tko ima 'veća pluća'. Pa se, kao i u životu, zna dogoditi da taj virozu prehoda dok mi još uvijek mjerimo temperaturu.
Razlog? Kretanje cijena energenata, ali i hrana i usluga, posebno u ugostiteljstvu i smještaju, pojašnjava HNB.
Hrvatska i eurozona imale su, naime, sredinom 2024. sličnu 'dijagnozu': viši ulazni troškovi uslijed rasta cijena energenata i hrane na svjetskom tržištu - od kojih su pojedine komponente recentno znatno porasle, rast plaća te vremenske neprilike odnosno, ljetne suše.
U našem slučaju, 'liječnički karton' je ipak bio nešto deblji: rast plaća bio je znatan, rast cijena energije i hrane podebljan utjecajem turizma, porasle su cijene energenata, a još uvijek je prisutan i utjecaj konvergencije cijena.
Trka s EU
Ovo posljednje, ukratko, znači da naše cijene usluga u ugostiteljstvu i smještaju – koje su trenutno na otprilike 90 posto EU prosjeka – galopiraju kako bi uhvatile korak s tim prosjekom. Dodatno gorivo pruža im BDP koji raste - što znate i sami jer je nemoguće ne znati, s obzirom da premijer uporno ponavlja.
Naše približavanje prosječnom europskom BDP-u očekivano gura i cijene prema europskom prosjeku i došlo je, kažu u HNB-u, naglo:
"U zadnjih smo nekoliko godina prilično brzo cjenovno konvergirali u segmentu tih usluga, može se očekivati da će se ta konvergencija usporiti, iako će se vjerojatno i dalje nastaviti", prognoziraju.
Razina cijena usluga povezanih s turizmom, podaci se odnose na cijene u hotelima i restoranima
Pritom je, nastavljaju, vidljivo da su i u prethodnoj epizodi ubrzanja inflacije cijene hrane nešto brže reagirale na rast ulaznih troškova u Hrvatskoj u odnosu na većinu drugih članica europodručja. Što ne znači da i drugim članicama ne slijedi snažnije povećanje cijena u narednim mjesecima, dodaju.
"Takav relativno brz prijenos može odražavati nižu razinu zaliha sirovina i gotovih proizvoda, slabije korištenje mogućnosti kupnje sirovina na terminskom tržištu s ciljem zaštite od promjene cijena ili razlike u poslovnoj politici, odnosno izbjegavanje nepovoljnog utjecaja skupljih sirovina na dobit poduzetnika", pojašnjavaju u HNB-u.
HWWI indeks cijena hrane
A ta je posljednja rečenica bitna jer daje naslutiti ono što ekonomisti ponavljaju već godinama: osim što smo malo otvoreno gospodarstvo snažno povezano s trgovinskim i financijskim tijekovima europodručja, svih ovih godina nismo bogznašto činili da se barem mrvu emancipiramo.
Tragedija od izvoza
Izvoz nam je, primjerice, slabašan u odnosu na uvoz, ne samo brojčano, već i strukturno.
Prema nacionalnoj Strategiji razvoja Hrvatske do 2030., spomenimo je samo na tren, 'zakleli' smo se 'povećati produktivnost hrvatskog gospodarstva' i 'znatno ojačati izvoz'.
U tom dokumentu, usvojenom u Saboru 2021., piše da 70 posto našeg izvoza otpada na usluge, poput turizma, a svega 25 posto na robe. Za usporedbu je navedeno da Češka izvozi preko 80 posto roba, a Slovenija 65 posto.
MI smo lani povećali izvoz za 3,3 posto, pokazuju prvi podaci DZS-a, ali povećali smo i uvoz za 5,1 posto. To ste možda pročitali u medijima posljednjih dana.
Ipak, struktura je bitna. Hrana nije u top deset izvoznih hrvatskih proizvoda. Ono što od hrane ipak izvozimo su, prema podacima za 2023., žitarice, prehrambeni proizvodi visokog stupnja prerade, duhan i prerađevine, nešto ribe.
Uvozimo, s druge strane i prema podacima za istu godinu: meso, mliječne proizvode, jaja i med, proizvode na bazi žitarica i škroba, hranu za životinje, pića i alkohol. Ukratko, namirnice čije nas cijene posljednjih mjeseci 'pikaju u oči' na policama trgovina.
Potvrđuje to, iako nevezano uz ovu digresiju, i HNB-ov podatak o inflaciji u Hrvatskoj u odnosu na europodručje:
"Vidljivo je da se razilaženje u stopama inflacije cijena hrane uglavnom odnosi na skupinu od desetak od ukupno šezdesetak grupa prehrambenih proizvoda – najviše čokoladu i kavu, a potom sir i skutu, suho meso, govedinu i teletinu, voćne sokove, punomasno mlijeko i mliječne proizvode, ribu i kruh (dvije trećine razlike otpada na doprinose navedenih proizvoda", kažu.
'Tupi alati'
U održavanju stabilnosti cijena vlastita proizvodnja bolje je rješenje od monetarne politike. I alat u koji je hrvatskim vladama, bez iznimke, bilo mrsko ulagati trud i vrijeme. Zlobnici će reći, zato jer ne razmišljaju dalje od jednog mandata.
Tako sada polažemo nadu u takozvane 'tupe alate' koji, kako im nadimak prikladno kaže, nisu posebno moćni.
Ti alati uglavnom se svode na povećanje poreza ili smanjenje rashoda, kako bi se smanjila ukupna potražnja u gospodarstvu i tako prigušili inflacijski pritsci.
U HNB-u kažu da se u idućoj godini očekuje umjereno restriktivna fiskalna politika: Ministarstvo financija očekuje smanjenje strukturnog primarnog manjka s 1,5 posto BDP-a u 2024. godini na 1,3 posto BDP-a naredne godine, što znači da bi fiskalna politika u narednoj godini mogla imati blagi dezinflacijski učinak.
"Drugo, politikom plaća se u okviru kolektivnog pregovaranja mogu postići sporazumi u okviru kojih radnici pristanu na umjereno povećanje plaća, dok se poslodavci istovremeno obvežu na umjereno povećanje cijena, umjesto snažnijeg povećanja cijena kojim bi nastojali očuvati ili čak povećati vlastite profite", savjetuju.
Dodaju i da ove godine očekuju usporavanje rasta plaća pa bi to značilo da bi se i potražnja kućanstava mogla nešto slabije povećati nego što će biti slučaj ove godine. To bi trebalo dodatno oslabiti inflaciju.
Pomaže i to što se od kraja 2023. smanjuju jedinični profiti u uvjetima smanjenja uvoznih troškovnih pritisaka, kažu, što također amortizira inflacijske pritiske.
Postoje tu još i regulatorne politike koje mogu utjecati na pojedine cijene, kao što su primjerice, deregulacija ili liberalizacija pojedinih tržišta.
"Primjer takve strukturne reforme je tržište taxi usluga, u kojemu je deregulacija zajedno s tehnološkim napretkom znatno smanjila cijene", kažu u HNB-u.
Ograničavanje cijena
Komentirajući sada Šušnjarovo, a prethodno Filipovićevo, ograničavanje cijena, u HNB-u smatraju da je takva izravna kontrola cijena dijela proizvoda za široku potrošnju instrument koji doista privremeno može ublažiti negativne učinke inflacije na kućanstva.
"Ovaj pomalo kontroverzni instrument uglavnom nema potencijal obuzdati inflacijske pritiske, već samo smanjiti njihov trošak, osobito za pojedine skupine kućanstava", kažu, ali upozoravaju da 'izravna regulacija remeti tržišne impulse, što može dovesti do nestašica i smanjenja kvalitete proizvoda s ograničenom cijenom, a sam pozitivan učinak često je privremen'.
Dodaju, ipak, da se takvo nešto, prema njihovom praćenju podataka, nije dogodilo kada je Vlada ograničila cijene od rujna 2022. i tijekom 2023. godine. Većina ograničenih proizvoda tada je doista pojeftinila, a njih 90 posto i dalje je dostupno u prodavaonicama.
Poziv na bojkot
Međutim, to je i dalje 'kapljica' od mjere.
Dokle god je 'hrvatsko gospodarstvo' samo pojam na papiru, a novac iz EU fondova služi povećanju plaća i mirovina te ulaganju u lijepe, ali neprofitabilne projekte poput Pelješkog mosta - umjesto u proizvodnju koja će generirati gospodarski rast - u pravu su oni koji odmahuju rukom na mikro vatrogasne mjere poput ograničavanja cijena.
Marketinški zgodno zvuči usporedba s Talijanima i špagetima, ali ministru Šušnjaru mudrije bi bilo da se ugleda na Poljsku – zemlju koja je EU fondove koristila upravo za ulaganje u gospodarski rast i konkuretnost kako bi jednoga dana, primjerice, mogla kupovati hrvatske trgovačke lance i na njihove police stavljati (uvozne, ali i vlastite) proizvode po pripadajući im cijenama plus PDV.
Budući da je usporedba s Poljacima trenutno nedostižna, preostaje nam dakle da se pokušamo poistovijetiti s Talijanima, iako na manjem tržištu, više uvozno orijentiranom, a ponekad i bez špageta na policama unatoč tome što ih nismo bojkotirali.
Ovih dana se, naime, online kanalima širi inicijativa zasada nepoznatog autora, kojom se građane poziva na bojkot trgovina odnosno, da u petak 24. siječnja ništa ne kupuju i da se ponašaju 'kao da je nedjelja', ona neradna.
"Deset posto ljudi da to naprave je veliki gubitak za trgovačke lance, a vi taj dan nećete izgubiti apsolutno ništa, oni hoće", stoji u objavi uz poziv da se uključi 'što više ljudi'.
Jasno je da to neće trgovcima bitno utjecati na matematiku, tim više ako ste dan ranije potrošili više kako biste se opskrbili za 'bojkot petkom'.
No čak i da poluči rezultate, vara se ministar koji misli da 'tupim alatima' može rješavati 'tupilo' hrvatskog gospodarstva. Cijena koju ćemo za to platiti ne može se zamrznuti.
POGLEDAJTE VIDEO: Građani na udaru najviše inflacije u eurozoni, stižu nova poskupljenja. Tko je kriv?
