Godinu dana od stupanja na snagu reformskog paketa ministra Vilija Beroša, zdravstvo i dalje pritišću stari problemi kao što su duge liste čekanja, nestašica lijekova i dugovi prema dobavljačima. U idućoj godini pacijentima prijeti rast cijena dopunskog zdravstvenog osiguranja, a oni koji nemaju dopunsku policu plaćat će veću participaciju za određene zdravstvene usluge, piše Tportal.
Naime, u zakonskim izmjenama koje su stupile na snagu početkom 2023. zacrtano je i poskupljenje participacije, ali s odgodom primjene za početak 2024. godine.
Od 1. siječnja tako svi osiguranici koji nemaju dopunsko zdravstveno za određene zdravstvene usluge plaćat će uvećan iznos participacije, iskazan u postotku porezne osnovice.
Znači, participacija se po svakom danu bolničke zdravstvene zaštite uvećava s 3,01 na 4,01 posto proračunske osnovice ili s 13,29 na 17,70 eura.
Participacija se za specijalističko-konzilijarnu zdravstvenu zaštitu, uključujući dnevnu bolnicu i kirurške zahvate u dnevnoj bolnici, te za specijalističko-konzilijarnu zdravstvenu zaštitu u ambulantnoj fizikalnoj medicini i rehabilitaciji, raste s 3,31 na 4,41 euro.
Participacija za specijalističku dijagnostiku koja nije na razini primarne zdravstvene zaštite, za ortopedska pomagala i druge medicinske proizvode utvrđene listom tih pomagala i proizvoda podiže se sa 6,62 na 8,83 eura.
Za dentalna pomagala osobe od 18 do 65 godina plaćat će najviše 176,97 eura, umjesto sadašnjih 132,74 eura participacije, a stariji od 65 godina 88,46 umjesto 66,35 eura.
Participacija što je plaćaju oni bez dopunskog osiguranja liječnicima u primarnoj zdravstvenoj zaštiti i za izdavanje lijeka po receptu dogodine se neće mijenjati i ostat će 1,32 eura.
Privatnici dižu cijene dopunskog
Privatne osiguravateljske kuće najavile su poskupljene polica dodatnog zdravstvenog osiguranja od 1. siječnja za tridesetak posto. Obrazložili su to usklađivanjem cijena s inflacijom jer da je to nužan potez kako bi se i dalje osigurala kvalitetna usluga na temelju polica osiguranja.
HZZO zasad neće dizati cijene dopunskog osiguranja, kao što je i najavljeno pri donošenju zakonskih izmjena.
Smanjenje lista čekanja jedan je od glavnih prioriteta za Ministarstvo zdravstava i u 2024. Zadnjih nekoliko mjeseci bolnice diljem Hrvatske trude se skratiti rokove čekanja na preglede. Većina ih je uvela mjere poput rada u poslijepodnevnim smjenama i vikendom kako bi se smanjilo čekanje na postupke po godinu dana i više.
Jedna od mjera koje je uvelo Beroševo Ministarstvo zabrana je rada u privatnoj praksi liječnicima koji su neophodni za dijagnostičke postupke na koje pacijenti čekaju dulje od 270 dana, a to je nedavno i poslano svim bolničkim ravnateljima.
Pogledate video: Čeka se i čeka, na neke pretrage i preko godinu dana. Beroš sad najavio: 'Ubuduće najduže čekanje 9 mjeseci'
