U utorak je neslužbeno potvrđeno kako će Milanovićev izbor za predsjednika Vrhovnog suda biti Radovan Dobronić, sudac Trgovačkog suda u Zagrebu koji je donio znamenitu presudu u slučaju 'švicarac'. No, u medije je procurila informacija da je prije deset mjeseci taj sudac stegovno prijavljen Državnom sudbenom vijeću (DSV) zbog neispunjavanja propisane godišnje norme.
Sudac Dobronić za Jutarnji list je izjavio da je informacija o stegovnoj prijavi protiv njega u medije plasirana iz sudačkih krugova i da je riječ o pokušaju podmetanja. Prošle godine mu je predsjednik njegova suda rekao da je u 2019. ispuno manje od 80 posto propisane norme.
'Svi znaju da je vođenje parničnih postupaka najteže'
Pisao je prigovor Visokom trgovačkom sudu protiv te ocjene, ali je sud njegov prigovor odbio i ne zna što se dalje s tim događalo niti da ga je predsjednik suda stegovno prijavio DSV-u. Neshvatljivo mu je da DSV ni nakon 10 mjeseci nije donio odluku, već se prijava sad koristi kao pokušaj njegove diskvalifikacije iz javnog poziva za predsjednika Vrhovnoga suda.
"Jedini sam sudac na mome sudu koji je 25 godina u kontinuitetu isključivo parničar. Rješavam isključivo parnične postupke, a svi znaju da je vođenje parničnih postupaka najteže i da je, ako to radite, propisana sudačka godišnja norma nerealna. A onda se na mome sudu to rješava tako da se sucima koji vode parnice, da bi ispunili normu, dodjeljuju i takozvani sumarni stečajni postupci. Oni se rješavaju tako da sudac napravi dvije do tri šablone i nakon toga skoro da mogu dati svojim zapisničarima da riješe te predmete. Odbio sam iz principa voditi takve lakrdije od predmeta koje su i meni pokušali naturiti", kaže Dobronić.
'Stanje u pravosuđu i dalje je loše'
Ovaj sudac tvrdi da su okvirna mjerila vrednovanja rada sudaca jedna od dubinskih anomalija našeg sudstva na koje je ukazao u programu rada s kojim se prijavio na javni poziv za predsjednika Vrhovnoga suda. Udruga hrvatskih sudaca o tome problemu šuti, a krajnje je vrijeme da ga se stavi na dnevni red.
"Suci rješavaju puno predmeta, a stanje u pravosuđu i dalje je loše. Nogometnim rječnikom rečeno, igrači puno trče po terenu, ali ne pobjeđuju. Stvari su postavljene naopako već 30 godina, a nakon ulaska u EU i dalje ih se uporno gura u pogrešnom smjeru. Naš Vrhovni sud godišnje riješi 9000 predmeta, a danski od 300 do 400 predmeta. Danska je po pravnoj sigurnosti u svjetskom vrhu, a mi smo među najgorima u EU.
Nije put izlaska iz krize pravosuđa da se suce neprekidno ganja normama. Ovakva mjerila ocjenjivanja rada sudaca kakva ima Hrvatska, nema ni jedna druga članica EU i ona nemaju smisla. Suci moraju biti odgovorne osobe, a ne da im se nameću norme kojima se od njih traži da u mjesec ili godinu dana riješe određeni broj predmeta bez obzira na njihovu složenost i težinu", kaže Dobronić.
