Jučer su iz Ministarstva rada predstavili socijalnim partnerima mjeru skraćivanja radnog vremena radi očuvanja radnih mjesta kod poslodavaca kod kojih je zbog posebne okolnosti uvjetovane koronavirusom došlo do privremenog pada poslovnih aktivnosti ili ostvarenog gubitka. Ta bi se mjera, a ne zakon, odnosila na prerađivačku industriju, pri čemu bi glavni uvjet bio kvartalni pad prihoda poslovanja od 20 posto u odnosu na isto tromjesečje lani, javlja danas Jutarnji list.
Sindikati i poslodavci su predložili da se te mjera odnosi i na druge sektore te da se kriteriji prošire na to koliko je zbog pada narudžbi pao broj radnih sati u mjesecu, neslužbeno doznaje Jutarnji list. To bi značilo da radnik može skraćeno raditi tijekom nekoliko dana, po četiri, pet ili šest sati na dan, a ne samo jedan dan. Navodno je Ministarstvo rada otvoreno za takve prijedloge, ali će sve ovisiti o dostupnim kreditnim sredstvima iz posebnog programa Europske unije (SURE) i proračunskim kapacitetima.
Mjera bi se počela primjenjivati od lipnja i trajala bi do kraja ove godine, a potpora bi se mogla dodijeliti poslodavcu ako je zahtjev za skraćivanje radnog vremena podnesen za najmanje 10 posto radnika za koje ne može osigurati rad u punom radnom vremenu.
Najviše 4000 kuna po radniku
Prema početnom prijedlogu Ministarstva, mjera bi se odnosila na poslodavce koji zapošljavaju 20 i više radnika iz sektora prerađivačke industrije, a iznos potpore bio bi do visine ugovorenog ili propisanog neto iznosa vrijednosti sata po radniku razmjerno broju neodrađenih sati u mjesecu korištenja potpore, a najviše do 4000 kuna za jedan mjesec. Razmjerni dio iznosa plaće za broj radnih sati za koje je radniku skraćeno radno vrijeme država bi potpomogla s maksimalno do 50 posto skraćenja radnog vremena, a poslodavac bi bio oslobođen od plaćanja javnih davanja prema isplaćenoj potpori, odnosno ne bi na to morao plaćati poreze i doprinose, piše Jutarnji list.
Poslodavci koji su imali pad prihoda manji od 20 posto u prethodnom tromjesečju u odnosu na prošlu godinu, ali zbog nemogućnosti ugovaranja novih poslova u sljedećem mjesecu očekuju pad prihoda veći od 30 posto u odnosu na prethodni kvartal, mogu ostvariti potporu u sljedećem mjesecu za mjesec u kojem je zabilježen pad prihoda od 30 posto.
Poslodavac koji je tražio potporu bit će u obvezi vratiti potporu ako od trenutka dobivanja potpore za vrijeme trajanja potpore do 31. prosinca 2021. isplati dividendu ili udjel u dobiti ili druge istovjetne primitke koji se smatraju raspodjelom dobiti bilo kojega poreznog razdoblja. Isto će se dogoditi ako poslodavac vlastite dionice odnosno vlastite poslovne udjele dodijeli članovima Uprave ili direktorima. Kazna će poslodavce stići i ako menadžerima isplate bonus za postignute rezultate, nagradu za radne rezultate iznad neoporezivog iznosa, piše Jutarnji list.
Dodaje kako će poslodavac nakon prestanka korištenja potpore biti dužan zadržati radnike koji imaju ugovor na neodređeno vrijeme u razdoblju koje odgovara razdoblju korištenja potpore.