Osječanka Mirjana svako jutro se pita što će staviti na stol svoje troje djece. Dok je bila u braku peteročlanu obitelj uzdržavao je suprug, no on je preko noći ostao bez posla, a sada izigrava sustav kako bi izbjegao plaćanje alimentacije, piše Glas Slavonije.
'Živimo od socijale i dječjeg doplatka'
"Ja sam izgubila posao davno prije razvoda, a on je bio zaposlen sve vrijeme našeg braka. No u mjesecima nakon razvoda ostao je bez posla pa sudski određenu alimentaciju za troje djece nije nikada plaćao. Međutim, u međuvremenu se zaposlio, i to na crno, kako “na papiru” ne bi imao nikakvih prihoda, jer od tog novca ne želi plaćati ništa za našu djecu. Roditelji su mu umrli, pa uzdržavanje ne mogu prebaciti ni na njih. Sama, nažalost, ne uspijevam pronaći posao iako se javljam na sve natječaje. Djeca su maloljetna i još se školuju, a kućni nam budžet čine socijalna pomoć i dječji doplatak, koji zajedno iznose oko 2300 kuna. Nas četvero jedva preživljavamo", kaže Mirjana.
Slučajevi poput Mirjanina dobro su poznati osječkom Centru za socijalnu skrb. Situacije da roditelji koji nakon razvoda ne žive s djecom često “ostaju bez posla” (odgovara im da rade na crno) ili pak odjednom primaju drastično nižu plaću nego dok su bili u braku, sve kako bi izbjegli plaćanje alimentacije, na žalost, dio su svakodnevice.
Postoji izlaz - država može pomoći
No v.d. ravnatelja osječkog Centra objašnjava i kako postoji izlaz. Riječ je o ostvarivanju prava na privremeno uzdržavanje, u okviru čega financijsku obvezu uzdržavanja umjesto roditelja koji ne živi s djecom privremeno preuzima država.
"Ako roditelj koji ne stanuje s djetetom ne ispunjava svoju obvezu uzdržavanja na temelju ovršne isprave, u cijelosti ili djelomično te ako baka i djed po tom roditelju ne pridonose djetetovu uzdržavanju u visini propisanoj zakonom, roditelj koji živi s djecom ima pravo na privremeno uzdržavanje djece. Pravo na privremeno uzdržavanje djece traje sve dok obveznik uzdržavanja ne počne ispunjavati obvezu uzdržavanja najmanje u iznosu koji je određen zakonom kao iznos privremenog uzdržavanja, a najduže tri godine. Privremeno se uzdržavanje određuje u visini 50 posto zakonskog minimuma uzdržavanja određenog odlukom koja se donosi u skladu s Obiteljskim zakonom "objašnjava Ivka Kaurinović, v.d. ravnatelja Centra za socijalnu skrb Osijek.
Zahtjev za privremeno uzdržavanje podnosi se mjesno nadležnom Centru za socijalnu skrb nakon isteka tri mjeseca od pokretanja ovršnog postupka. Pravo se priznaje od dana podnošenja zahtjeva, ako obveznik uzdržavanja ne počne plaćati uzdržavanje, a najduže tri godine, odnosno do djetetove 18. godine.
Socijalni radnici ističu kako, s obzirom na to da ju osigurava relativno “mlad” Zakon o privremenom uzdržavanju, iz 2014. godine, za tu mogućnost mnogi ne znaju.