U hrvatskim zračnim lukama u prvoj polovici godine prevezeno je gotovo 11 posto putnika više nego u istom razdoblju lani, izvijestila je u subotu Hrvatska gospodarska komora.
Prema neslužbenim statističkim podacima Hrvatske agencije za civilno zrakoplovstvo, u lipnju ove godine na aerodromima diljem zemlje prevezeno 11 posto putnika više nego u istom razdoblju lani - 1.557.530 putnika, a sličan rast od 10,7 posto ili 4.287.075 putnika domaće zračne luke bilježe i od početka ove godine.
"Stope rasta putnika u našim zračnim lukama u prvih šest mjeseci 2019. su iznimno dobre, a posebno bi istaknuo Zračnu luku Dubrovnik sa stopom rasta više od 17 posto, prvenstveno zahvaljujući dolasku najveće europske kompanije Ryan Air i najveće svjetske kompanije American Airlines. Vidimo da je takvo povećanje prometa za sobom povuklo i investicije u infrastrukturu“, istaknuo je predsjednik Udruženja zračnog prometa Hrvatske gospodarske komore i direktor bračkog aerodroma Tonći Pejović.
Najveći rast na Jadranu
Dodao je kako je trend sve kraćeg boravka turista u jednoj destinaciji ide na ruku zračnim lukama i prijevoznicima jer podrazumijeva bržu izmjenu putnika.
U lipnju je najveći rast od čak 43 posto (120.397 putnika) zabilježila Zračna luka Zadar, slijedi Zračna luka Rijeka s rastom od 37,5 posto (30.786 putnika), a za 14 posto je porastao broj putnika u Zračnoj luci Pula (135.715 putnika) i Zračnoj luci Dubrovnik (413.200 putnika).
Splitski aerodrom prevezao je 8,2 posto više putnika nego u lipnju 2018. (510.768 putnika), dok je zagrebačka Zračna luka zabilježila blagi rast od 0,8 posto (333.838 putnika).
Pad od osam posto odnosno pet posto zabilježili su aerodrom Brač i Zračna luka Osijek.
Slični trendovi prevladavaju i u prvoj polovici godine. Prednjače zadarska i riječka zračna luka s rastom od 39 posto odnosno 19,6 posto, a slijede zračne luke Dubrovnik (17,4 posto) i Pula (16,3 posto). Broj putnika u splitskoj i zagrebačkoj zračnoj luci također je rastao za 8,1 i 3,9 posto, dok pad od 13,6 posto odnosno 12,1 posto bilježe zračne luke Brač i Osijek.
Pejović predviđa nastavak pozitivnih trendova u Hrvatskoji u Europi.
"Ono što nas brine je kako će se odvijati situacija po pitanju Brexita jer je Engleska do sad bila potpisnik ugovora Open Sky. Kad i ako se to bude mijenjalo, trebat će pregovarati mnoštvo stvari kako bi se znalo koji su režimi letenja, a to još uvijek nije napravljeno. Druga stvar koja bi mogla negativno utjecati na zračni promet je kriza u Perzijskom zaljevu zbog koje bi cijene nafte, odnosno kerozina mogle porasti", pojasnio je Pejović.
U Hrvatskoj je devet međunarodnih zračnih luka, dvije kompanije i kontrole leta, lani su ostvarili su 4.3 milijarde kuna prihoda te 451 milijun kuna dobiti. Izravno zapošljavaju oko 4.100 zaposlenih, a procjenjuje se da oko 9.000 ljudi ukupno svoj dohodak ostvaruje od djelatnosti vezanih uz zračni promet.
Bruto mjesečni dohodak po zaposlenome je oko 14.300 kuna, ne računajući Hrvatsku kontrolu zračne plovidbe gdje je prosječna bruto plaća po zaposlenome iznimno visoka i penje se više od 49.000 kuna.
