Prva potpredsjednica Vlade i ministrica vanjskih i europskih poslova Vesna Pusić za RTL Danas kazala je kako Hrvatska jako dobro iskorištava fondove Europske unije. Također je komentirala situaciju u Europskoj uniji te poručila kako je Unija spremna na izlazak Grčke iz eurozone.
Školskom ocjenom kako biste ocijenili dvogodišnje hrvatsko članstvo u EU?
Petica. Ako bih mogla ocijeniti većom ocjenom, ocijenila bih većom. Pomislite kako bismo se danas osjećali da nismo ušli u Uniju. Napravili smo ogroman pomak. Neki ljudi koji nisu znali o kojim poglavljima pregovaramo, danas ne znaju kako smo iskoristili, članstvo, fondove, koliko je stanovništva otišlo, citiraju napamet brojeve o kojima nemaju pojma... Hrvatska, osim što je nadoknadila činjenicu da koncem 2011. nisu bili pripremljeni projekti kojima bismo mogli iskoristiti predpristupne fondove, naknadno smo ih iskoristili. Izborili smo se da fondove možemo iskorištavati tri godine nakon isteka godine u kojoj se novac određuje za projekte, a ne samo dvije. Hrvatska je jednina nova država članica koja je u prve dvije, praktički u prvoj godini članstva, promijeniti politiku prema susjednoj zemlji - Bosni i Hercegovini.
Državna revizija tvrdi da smo od uslaka uplatili 700 milijuna, a dobili 722 milijuna eura. Međutim, kako smo uplatili novca za neke obveze, ispada da smo platili više 30 milijuna eura.
Ispada tako zbog toga što Europska unija uplaćiva kada se završi faza projekta. Dakle, ne dobivate novce unaprijed, nego odradite prvu godinu, a onda vam se refundira ono što ste potrošili u toj prvoj godini.
Cijelo vrijeme se najavljuju silni novci - 10 milijardi eura. Ministar Grčić je govorio o plusu u iznosu od 87 milijuna eura za prošlu godinu. Nije li to presitan novac za ono što se konstantno najavljuje?
Niti jedan novac nije sitan. Tu ne treba biti bahat. To su još uvijek novci iz pretpristupnih fondova. Strukturni, kohezijski fondovi koji su nam sada na raspologanju su ovi do 2020. godine. To su ti fondovi iz kojih bi se trebao izgraditi Pelješki most. U ovom slučaju, Pelješki most neće plaćati porezni obveznici, nego će se graditi iz EU fondova. Navodnjavanje poljoprivrednog zemljišta i ostali projekti koji su dugoročno ugrađeni u Hrvatskoj će biti financirani iz tih fondova.
Eurozona - je li to opcija za Hrvatsku imajući na umu što se sada događa s Grčkom?
Svaka zemlja, pa tako i Hrvatska, kada je ulazila u Europsku uniju potpisala je da će raditi na ispunjavanju uvjeta o ulasku u eurozonu. I mi radimo na tome. No, grčki primjer pokazuje kako se ne treba gurati dok zemlja nije spremna, a to znači u potpunosti konkurentna što se EU tiče. Nama je u interesu da budemo spremni jer to znači da gospodarstvo dobro funkcionira.
Ako eurozone još uvijek bude.
Bit će, pitanje je hoće li Grčka biti u njoj. Osim toga, nisu svi svjesni činjenice da je Europska središnja banka od početka godine krenula s politikama koje će dramatično umanjiti stres u ostalim državama članicama koji bi Grčka izlaskom iz eurozone mogla uzrokovati. Recimo, da je Grčka izlazila ili da joj je prijetio izlazak prije sedam ili osam mjeseci, to bi izazvalo veći šok. Danas je eurozona mnogo spremnija.
Međutim, Angela Merkel je jučer upotrijebila teške riječi. Naime, kazala je da s izlaskom Grčke iz eurozone došlo bi do okončanja Europe kao takve.
Izlaskom Grčke sigurno ne bi nestala eurozona. Smatram da bi bila šteta da Grčka ne prihvati neke od relativno razumnih rješenja i da ostane u eurozoni. Ali izlaskom Grčke iz eurozone ne bi se okončao život Europe.
Znači li to da biste Vi glasovala za mjere štednje da se nalazite u nedjelju u Grčkoj?
Apsolutno bih glasovala za program suradnje s EU i MMF-om.