Najnovije istraživanje i analiza otpadnih voda u 82 grada i osamnaest zemalja Europe pokazalo je ne samo da se u Zagrebu u posljednjih deset godina potrošnja marihuane i kokaina povećala čak za deset puta, amfetamima za devet, a MDMA-a za čak 12 puta, nego i da je Zagreb postao prava narkoprijestolnica Europe.
Nemilice se puši i radnim danom
Kako prenosi Slobodna Dalmacija, u usporedbi s drugim europskim gradovima, Zagreb je izbio na prvo mjesto po količini potrošnje marihuane običnim, radnim danom. Konkretno, riječ je o 257,6 miligrama kanabisa na tisuću stanovnika, što ga čini europskim prvakom
Prema prosječnoj dnevnoj potrošnji tijekom čitavog tjedna, Zagreb je s 228,93 miligrama na tisuću stanovnika ispred drugoplasiranog Amsterdama, a i preko vikenda se u Zagrebu dimi naveliko – 207,43 miligrama na tisuću stanovnika, tek malo manje nego u Amsterdamu.
Što se pak tiče amfetamina, stanje je loše – dnevno se konzumira 1013,84 miligrama "speeda" na tisuću stanovnika, što našu prijestolnicu čini najgorim amfetaminskim gradom Europe. Slijedi ga, naime, grad Gävle u Švedskoj s 830,23 miligrama na tisuću ljudi. Da stvar bude još gora, izgleda da u Zagrebu konzumenti amfetamina, baš kao ni pušači "trave", uopće ne mare koji je dan u tjednu i mogu li sebi dopustiti drogiranje tijekom uobičajenog radnog ritma – radnim danom se konzumira 1945,78 miligrama amfetamina na tisuću stanovnika, a drugoplasirani švedski grad Gävle troši tijekom radnih dana upola manje.
U kokainu 'tek' na osmom mjestu
Što se kokaina tiče, čini se da drugi gradovi troše više bijelog praha u odnosu na broj stanovnika. U Zagrebu se dnevno troši 510,24 miligrama na tisuću stanovnika, što hrvatsku metropolu stavlja "tek" na osmo mjesto, a s potrošnjom 431,32 miligrama radnim danom, 569,44 miligrama vikendom, Zagreb je na dvanaestom, odnosno devetom mjestu.
Iako su i do sada analize otpadnih voda pokazivale zabrinjavajuće razine potrošnje narkotika u Zagrebu, pretpostavljalo se kako te brojke nabijaju turisti, poslovnjaci i ostali koji dolaze u admistrativno i gospodarsko središte Hrvatske, no analiza čiji su rezultati objavljeni prije mjesec dana rađena je tijekom prošlog proljeća, dakle u vrijeme lockdowna.
Samo Zagreb obuhvaćen studijom
Prva studija Europskog centra za praćenje droga i ovisnosti o drogama (EMCDDA) provedena je 2011. godine u devetnaest europskih gradova. Nakon uspjeha te prve studije, i nadalje se provode usporedive studije svake godine, a u njima sudjeluju i stručnjaci iz Hrvatske, s Instituta "Ruđer Bošković". Praćenje otpadnih voda u 24-satnim kompozitnim uzorcima prikupljaju se tijekom jednog tjedna, pri čemu se analiziraju urinarni biomarkeri glavne supstance za amfetamin, metamfetamin i MDMA te glavni metaboliti kokaina i kanabisa.
Usporedivi podaci za druge gradove, primjerice Split, Zadar, Pulu i ostale, ne postoje, no podaci za Zagreb su više nego uznemirujući.
