Kod Aleksandra Stankovića danas je gostovao predsjednik SDSS-a, saborski zastupnik srpske nacionalne manjine, Milorad Pupovac. Za zagrijavanje, Stanković je Pupovca pitao što po njemu znači lojalnost, s obzirom na to da ga mnogu optužuju upravo za nedostatak lojalnosti prema Hrvatskoj. Smeta li mu što mora dokazivati svoju lojalnost?
"Lojalnost se iskušava u kriznim vremenima kad se stavlja na kušnju. Za mene je lojalnost lojalnost prema prijateljima, susjedu, kolegi na poslu, prema vrijednostima za koje znam da ih slijede ljudi koji možda nikada neće sresti, ali o kojima ovisi kako će se sresti s drugim ljudima", rekao je Pupovac.
Pod kriznim vremenima u Hrvatskoj, smatraju se, logičbno, ratna vremena. Stanković ga je, navodeći primjer, pitao zašto se nije izjašnjavao o stvarima koje je radio za vrijeme rata.
"Ispod časti mi je pomisliti da moram nabrajati što sve moram učiniti za zemlju u kojoj živim i narodu i kojem pripadam. Za moj osjećaj prema ljudima koji su me odgajali, prema rodbini i jedne i druge nacionalnosti, prema budućnosti zemlje u kojoj živim", rekao je.
Osuđuje li Vučićevu izjavu?
Uskoro je na red došla i tema Vučićeve usporedbe RH s nacističkom Njemačkom.
Pupovac je prvo konstatirao kako on osobno nikada ništa slično nije rekao. 'Jeste li me ikada čuli da sam Hrvatsku nazvao ustaškom zemljom?', pitao je. No, Stankovića je zanimalo zašto nije direktno rekao da je takva Vučićeva izjava štetna.
"Kad bismo mi u Hrvatskoj imali drugačiji odnos prema činjenici da je protjerano 250.000 Srba, onda bi moj odgovor bio jednostavan. Za činjenicu da su Srbi morali otići iz Hrvatske krivci i odgovorni nisu samo na jednoj strani, što stvar čini kompleksnom. Haaška konferencija 1991. u kojoj sam sudjelovao vezano za rješavanje položaja Srba u Hrvatskoj, dočekala me je vijest o masovnom ubojstvu Srba u Gospiću. Digao sam glas protiv toga i bio proglašen neprijateljem broj 1", rekao je Pupovac nakon čega je u nekoliko navrata pokušao zaobići odgovoriti na pitanje o osudi Vučićeve izjave.
U konačnici je rekao kako Hrvatska i Srbija moraju početi komunicirati na drugačiji način čime tvrdi da je odgovorio na Stankovićevo pitanje o Vučićevoj spornoj izjavi.
Utjecaj interesnih skupina
Sve veću moć imaju klerici, branitelji i tajkuni, smatra Pupovac. 'U vrijeme Tuđmana moć je bila u rukama politike, kao i za vrijeme Mesića, Račana i Sanadera. Stvari se mijenjaju nakon ulaska u Europsku uniju, slabi utjecaj državnih institucija, a jača moć tih grupacija', dodaje.
Kaže i kako je taj utjecaj vidljiv u najčitanijim domaćim medijima, kao i u državnim institucijama. 'Razaramo parlamentarnu demokraciju, ne upozoravamo da parlamenarne zastupnike da se trebaju boriti protiv utjecaja interesnih skupina', rekao je.
"Postoje različite interesne skupine moći. Vlada predlaže a interesne skupine utječu. U vrijeme kada je Hrvatska bila suočena s destruktivnim stanjem politike, pojedine su grupacije proglašavane kao neprijatelji zemlje. Dolazak umjerenog konzervativca poput Plenkovića činilo se kao dobro rješenje', smatra Pupovac.
Problemi unutar stranke
Zbog previranja unutar stranke mnogi su ga optužili za neadekvatno upravljanje strankom te da nadmeće SDSS kao jedinu stranku manjine. "Gdje god nije po njegovoj volji on utječe novcem i moći, sklon je manipulaciji. Moraju li kulturne institucije biti klijentelistički premrežene? Svi moraju biti članovi SDSS-a", rekla je jedna bivša članica stranke. Pupovac je na to odgovorio kako nitko iz SDSS-a nitko nikome ne govori što da radi.
Voditelja je zanimalo i koliko SNV novaca dobiva iz proračuna i je li on u sukobu interesu kao čovjek koji dodjeljuje novce?
'Sve sam funkcije prenio na Sašu Miloševića. Jedan sam od rijetkih koji se izuzima iz rasprava i odlučivanju o sredstvima za programe kako mi netko ne bi mogao prigovoriti da sam u sukobu interesa. 2016. g je SNV-u i manjinskim organizacijama, Vlada Oreškovića uskratila financiranje koje su imali godinama. Jedva su opstali kao velika organizacija. Funkcionirali su na osnovi posuđenog novca ili novca dobivenog preko donacija', kaže Pupovac i dodaje kakao SNV, kao i druge krovne manjinske organizacije, dobiva na dvije osnove između 9 i 11 milijuna kuna.
