Naime, na 325 stranica, koliko ima nova Strategija regionalnog razvoja za razdoblje do kraja 2020. godine, od kojih 160 stranica otpada na razne tablice i ostale priloge, nabrojeno je pregršt problema s kojima se Hrvatska suočava. Strategija sadržava 165 stranica problema, a gotovo niti jedno rješenje.
Prema ovom bi se dokumentu u razdoblju do 2002. godine u prevladavanje regionalnih razlika i podizanje kvalitete života, ali i konkurentnosti svih regija, trebalo potrošiti 32,26 milijardi kuna, od čega više od 15 milijardi kuna iz fondova Europske unije. No, kakve bi to nove mjere država trebala provoditi da se smanje velike razlike između pojedinih krajeva u Hrvatskoj iz dokumenta napisanog na 325 stranica, nije jasno, piše Novi list.
Navode se problemi
U dokumentu se govori o velikom iseljavanju stanovništva, o odlasku liječnika u čemu po broju prednjače Zagreb i Primorsko-goranska županija, i zaključuje kako je takav trend nužno zaustaviti. Navode i problem manjka liječnika na jugu Jadrana, no ni za jedan problem se ne kaže kako će se to učiniti, odnosno zaustaviti.
Jedan od zanimljivijih detalja kojim se Ministarstvo regionalnog razvoja i EU fondova pozabavilo u strategiji je pokušaj da se izračuna fiskalni kapacitet pojedinih županija, ali tako da se ne analizira samo novac koji su prikupile i potrošile županije, nego na osnovi rasporeda prihoda i rashoda iz proračuna opće države koji su prikupljeni po pojedinim županijama.
No Ministarstvo nije napravilo nove izračune već se u Strategiji pozvalo na rezultate jedne stare analize iz 2015. godine koju je izradio Institut za jevne financije. Ta je analiza pokazala da su samo četiri hrvatske županije neto uplatitelji sredstava u proračun. To znači da se na njihovom području prikupi više novca nego što se u kasnijoj raspodjeli potroši. Uz Grad Zagreb, to su još samo Primorsko-goranska, Istarska i Zagrebačka županija. Uvjetno rečeno, da su te županije države, one bi poslovale u plusu, dok bi sve ostale imale minus.
Što kažu brojke?
U Zagrebu se tako godišnje prikupi više od 40 milijardi kuna, a potroši oko 26 milijardi kuna, što znači da Zagreb u tom smislu doprinosi s više od 13 milijardi kuna. U Primorsko-goranskoj županiji skupi se 10,5 milijardi ,a potroši 9,8 milijardi kuna Prema toj analizi u Zagrebu se po stanovniku u proračun opće države u prosjeku uplati 17,2 tisuće kuna više nego što se iz njega potroši.
Istarska županija bilježi prosječan višak od 3,8 tisuća kuna po stanovniku, a Primorsko-goranska županija ima višak od 2,5 tisuća kuna po stanovniku. To znači da se, kad je u pitanju PGŽ, godišnje u proračun opće države po stanovniku uplati 35.616 kuna, a da se potroši 33.142 kune po stanovniku.
Čak 18 hrvatskih županija ima BDP po stanovniku ispod nacionalnog prosjeka. BDP primjerice u Brodsko-posavskoj, Vukovarsko-srijemskoj i Virovitičko-podravskoj ne doseže ni 60 posto nacionalnog prosjeka koji je nešto veći od deset tisuća eura.
Da, da.. Puno je tu problema o kojima svjedoče i brojke, no Vlada nije otkrila konkretne mjere kojima će smanjiti razlike između županija, stoga se očekuje da će konkretne mjere predložiti u zakonima koje će predstaviti nakon što Saboru usvoji ovu Strategiju.
