Radi pacijenata kod kojih su se nakon COVID-19 pojavile posljedice poznate i kao post-COVID sindrom, na riječkom Zavodu za pulmologiju početkom ove godine otvoren je post-COVID odjel i post-COVID ambulanta. Voditelj post-COVID odjela, doc. dr. Igor Barković, sa Zavoda za pulmologiju u KBC-u Rijeka rekao je za Novi list da se i dalje svakodnevno susreće s COVID-19, ali i post-COVID-om.
"Pulmologija više nije mogla izdržati opterećenje brojem bolesnika koji nam dolaze s post-COVID sindromom, kod kojih više nema replikacije virusa, ali i dalje imaju respiracijske smetnje ili novonastale komplikacije virusa pa trebaju bolničko liječenje. To su, primjerice, bolesnici s plućnim tromboembolijama, s respiracijskim insuficijencijama, a susrećemo i one koji nakon akutnog liječenja jednostavno nisu došli do situacije da ih možemo poslati kući. Neki su liječeni bolnički i više od dva mjeseca i svima je jasno da je to opterećenje za zdravstveni sustav.
S obzirom da su najčešće komplikacije vezane uz respiratorni sustav, u jednom trenutku Pulmologija više nije imala mjesta za primanje takvih bolesnika. U suradnji s bolničkom upravom pronašli smo kapacitete i napravili novi odjel, točnije post-COVID odjel kao prvi u Hrvatskoj gdje se smještaju bolesnici koji zahtijevaju bolničko liječenje, iako više nisu infektivni. Odjel je formiran na mjestu torakalne kirurgije i novih 12 mjesta smo priključili intenzivnoj njezi Pulmologije", objansio je Barković.
Desetak pacijenata dnevno
Barković ističe da kroz post-COVID ambulantu prođe desetak pacijenata dnevno, a na samom odjelu dosad je zbrinuto tridesetak pacijenata. Bez obzira na velik broj bolesnika koji su pogođeni novom bolešću, bolesti s kojima su se u svom redovnom radu susretali pulmolozi, nisu nestale.
"Moguće je da su se naši kronični bolesnici zapustili. Objektivno, ići u bolnicu u kojoj ima puno zaraženih nije ugodno, a najmanje onima koji su već bolesni. Na Pulmologiji ima pretraga koje smo u vrijeme pandemije jako malo raditi jer se ne radi o akutnim bolestima i jednostavno nismo imali ljudskih resursa pa smo morali raditi ono što je bilo akutnije", upozorava Barković.
Puno teže komplikacije
Barković je rekao da je protekla godina bila izrazito zahtjevna za pulmologe koji su došli u dodir s bolešću koja možda jest slična nekim bolestima s kojima se inače susreću, ali nije ni približno ista.
"Komplikacije su puno teže, puno je veći broj bolesnika, puno duže traje i jednostavno pogađa velik broj ljudi. Ni mi kao pulmolozi, ali ni infektolozi, ni anesteziolozi, nismo mogli sve raditi sami i morale su se uključiti sve struke. Druge struke su pak trebale proći dodatnu edukaciju uz pomoć nas, a čak smo dobili i pomoć iz obiju Thalassotherapija i lovranske bolnice jer jednostavno – sami to nismo mogli riješiti.
I mi smo lutali i pokušavali, često je bilo frustrirajaće jer kod nekih bolesnika što god smo pokušali, nismo uspjeli. Ipak, kod većine nas vidio sam entuzijazam – ljudi su više radili, učili i trudili se maksimalno, čak i fizički, o čemu svjedoči rad u zaštitinim odjelima koji je izuzetno naporan. Bilo je to izrazito stresno, no stalno se osjećalo zajedništvo i entuzijazam", kaže Barković.
Ističe da mu pri odabiru profesije, scenarij pandemije u kojoj trenutno svi živimo nije bio ni na kraj pameti, ali ga je još jednom uvjerio u činjenicu da medicinu jednostavno mora voljeti svatko tko se njome u životu namjerava baviti.
Situaciju s koronavirusom u Hrvatskoj i svijetu iz minute u minutu možete pratiti OVDJE.
