''Višesatni sastanak između liječničkih udruga i Vlade bio je konstruktivan i u njemu je definirano što je bitno rješavati brzo, izjavili su ministar zdravstva i predstavnici liječnika nakon sastanka do kojeg je došlo na poziv premijera kako bi se pokušao postići dogovor i izbjegao štrajk.
"Nastavili smo konstruktivni dijalog, prošli smo sve teme. Koeficijenti su u završenoj fazi dogovora, ali dali smo si rok do 28. travnja kao zadnjeg datuma da uredba stupi na snagu", rekao je ministar Vili Beroš.''
Premijer je glavni, ministar je posrednik
Tako glasi Hinina agencijska vijest nakon sastanka održanog u utorak. Sudeći po tih nekoliko rečenica, stječe se dojam da su liječnici i Vlada na putu dogovora i da je ministar zdravstva Vili Beroš bio važna figura tog "konstruktivnog sastanka". A nije.
Ključna figura u ovom i u svim ostalim slučajevima kada se u ovu Vladu ide rješavati probleme samo je jedna – premijer Andrej Plenković. Uostalom, nezadovoljni liječnici već su uoči i nakon prosvjeda na Markovu trgu poručili da samo s njim žele razgovarati o svojim zahtjevima.
Ovo je još jedan primjer u nizu, možda i ponajbolji, o tome kako funkcionira Vlada i vlast u Hrvatskoj. Skoro sve što treba riješiti, rješava se preko premijera, a ministre se, ako je ikako moguće, zaobilazi.
Vlada kao 'premijer i 20 patuljaka'
"Plenkovićeva vlada gotovo od prvog dana funkcionira po principu 'Premijer i 20 patuljaka'. Naprosto se ministri razumiju - i to u doslovnom, a ne u političkom smislu riječi - kao pomoćnici premijeru, a ne kao samostalne političke osobe. To čak ima nekog smisla jer je Plenković dobio većinu u parlamentu i mandat za sastav vlade, ali je izvedbeno to vrlo opasno jer ministri ne kontroliraju svoje resore. U resoru svi znaju da ministar ili ministrica moraju za svaku iole važnu stvar pitati premijera, čime je začepljen kanal odlučivanja. Istovremeno, unutar samog resora ministar ili ministrica gube autoritet. A u javnosti se ministre doživljava ozbiljno samo kad je u pitanju neka afera ili takvo nešto", kaže za Net.hr politički analitičar Žarko Puhovski.
Takav model vođenja vlade datira još iz vremena Ive Sanadera. U njegovo vrijeme na čelima ministarstava bilo je mnogo političkih anonimaca koji su tamo očito bili dovedeni baš zato da bi statirali i da bi uz takve ministre premijer bolje stršao.
'Isto su radili Sanader i Milanović'
"To je radio Sanader, ali i Zoran Milanović kada je bio premijer. Obojica su imali po nekoliko ministara za koje nikad nitko ranije nije čuo. Znalo se da su oni ministri 'po premijeru', na osnovi njegove volje. Ta je praksa ostala i ona odgovara ne samo premijeru, kao nekoj vrsti kancelara, nego i svima jer se onda ima osjećaj da postoji jedan centar moći s kojim treba komunicirati kada dođe do ozbiljnih problema. To sad znaju i sindikati i mediji i veleposlanici... Kad je ozbiljan problem, ne ide se kod ministra, nego se traži prijem kod premijera. Kao sad u slučaju liječnika. Nema smisla pregovarati s nekim tko nema ovlasti. Ako hoću kupiti Net.hr, neću pregovarati s vama, nego ću od vas tražiti informaciju s kim da razgovaram", ističe Puhovski.
Vezano uz nezadovoljstvo liječnika i njihove zahtjeve, dogodila se i jedna apsurdna situacija. Ili "loš vic", kako kaže Puhovski.
"Ministar Beroš u dva, tri navrata zavapio je da liječnički sindikati neće razgovarati s državnim tajnicima, nego inzistiraju baš na razgovoru s njime. A sindikati su znali da moraju razgovarati baš s njime, jer on je stepenica do premijera. Nema smisla da se pentraju po više stepenica", kaže.
Smjenom Beroša priznao bi grešku
Malo je ministara zdravstva u prijašnjim vladama izdržalo na dužnosti do kraja mandata. Beroš se, međutim, još drži.
"On je u sličnoj situaciji kao i ministar obrane Banožić. Smjenjivanje Banožića značilo bi davanje političkih poena Milanoviću, što Plenković ne želi. A smjenjivanje Beroša bi, post festum, značilo priznati da politika Vlade za vrijeme covid-krize, na koju je Pleković tako ponosan, nije bila dobra. A sve ovo drugo - dugovi u zdravstvu, loša organizacija i nejasan odnos privatnog i javnog - nasljeđa su iz ranijih godina pa i desetljeća. Ako bi Plenković sada pristao na odlazak Beroša, to bi značilo da barem indirektno daje do znanja da nije sve bilo najbolje u postupanju Vlade s covidom", smatra Puhovski.
Inače su, kaže, upravo ministri zdravstva ''najpotrošnija roba'' u Vladi.