Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) u svibnju je upozorila da rat u Ukrajini i pandemija koronavirusa značajno utječu na mentalno zdravlje Europljana. Prema riječima Hansa Klugea, direktora WHO-a, pandemija je taj pojam uvela u svakodnevni narativ, a rat u Ukrajini, pak, zadaje novi udarac mentalnom zdravlju ljudima diljem Europe.
Prema WHO-u, u 2021. godini više od 150 milijuna ljudi u regiji imalo je problema s mentalnim zdravljem, a tek jedna od tri osobe s depresijom prima potrebnu pomoć.
Da je mentalno zdravlje ljudi ugroženo i više nego prije potvdila nam je i psihologinja Mirjana Nazor.
"Bojim se da se veliki dio ljudi nije oporavio u potpunosti od korone, a već je stigla nova nevolja. Rat u Ukrajini očito poprima razmjere koji siju određenu neizvjesnost i bojazan svima nama bez obzira na to jesmo li malo bliže ili dalje od Ukrajine", rekla nam je Nazor.
Sami, dodaje ona, vrlo često otežavamo već nimalo laku situaciju.
Gospodari svog života
"Meni se čini da velik broj ljudi prečesto i previše čita sve informacije vezane, prvo za pandemiju, a sada i za rat. Na takav način smo cijeli dan utopljeni u informacije koje su teške i opterećujuće. Jasno je da onda mentalno zdravlje stradava", kazala nam je.
No to, ističe, ne znači da ljudi trebaju zatvoriti oči i uši.
"To bi isto bilo jako loše, ali između informiranja bismo si morali dopustiti da slušamo ili gledamo stvari koje nas opuštaju i vesele. Zbog kojih ćemo se dobro osjećati. Bez obzira je li to na ekranu ili ćemo s nekim razgovarati, trčati, bilo što slično raditi što nas veseli", ističe.
Svatko od nas je, kaže Nazor, barem donekle gospodar svoga života. Barem u nekim granicama. U tom manjem prostoru, ističe, možemo unijeti ljepote i pozitive. Ne moramo, kaže, na sebe nabacivati crnilo svaki dan.
Ipak, mentalno zdravlje, izgleda, zanemarujemo.
"To nam se čini kao da je manje važno i lakše se izlazi na kraj, uvjetno rečeno, s fizičkim zdravljem. Ako vas nešto boli, popijete tabletu, dvije i bude bolje. S mentalnim zdravljem obično ide na duže staze", kaže Nazor.
Valja, dodaje, usvojiti načine pristupanja određenom problemu. Analizirati načine na koji možemo sebi pomoći.
"To je proces koji se ne odvija preko noći, a često nemamo ni volje ni vremena za nešto što malo duže traje. Mi želimo trenutna rješenja. Ja to zovem instant filozofija življenja", kaže psihologinja.
O mentalnom zdravlju brinuti prije nego nastanu problemi
O mentalnom zdravlju, ističe, treba brinuti kontinuirano.
"O mentalnom zdravlju se ne brine onda kada nastanu problemi nego u takvozanom mirnom vremenu. Kao što treba pripremiti vatrogasne puteve da se lakše nosimo s vatrom kad dođe do požara, jednako je tako s mentalnim zdravljem", dodaje ona.
U mirnim razdobiljima, priča, valja učiti kako se nositi s problemima i teškoćama jer su one sastavni dio života. Uz lijepe stvari će se događati i neke loše, ističe, a s njima treba znati izaći na kraj. Upravo o "izlaženju na kraj" bi trebalo učiti od malih nogu.
"Temeljno je, čini mi se, da bismo zaista od dječjeg vrtića morali djecu učiti da se loše stvari, porazi i neuspjesi događaju svakome. Svako dijete će u igri nekad izgubiti. Neće uvijek u svemu biti najbolje. Naprosto, trebamo steći iskustvo od malena da je život šarolik", govori.
Iz loših stvari se i uči
Iz loših stvari, kazuje, vrlo često možemo i učiti. Loše stvari ne znače da nismo sposobni i da se samo nama događaju nevolje. Naprotiv, kazuje Nazor, događaju se svima.
"Tako bismo morali odgajati svoju djecu. Onda bi bilo lakše i u odraslijoj dobi prihvatiti neke stvari. Skloni smo, bez obzira na dob, duže pamtiti ono što je bilo loše, a uzimati zdravo za gotovo kad se stvari odvijaju onako kako treba", zaključuje.
