Na zagrebačkom Filozofskom fakultetu proveli su istraživanje o traumama prelaska na euro, a o rezultatima istraživanja za RTL Danas govorio je psiholog Nikola Erceg. Jedno od pitanja, kaže, bilo je hoće li im nedostajati kuna na što je nešto više od polovice ispitanih odgovorilo potvrdno.
"Jedan od razloga je to što su u tranzicijskom periodu uglavnom negativni aspekti najistaknutiji - od poskupljenja, zaokruživanja cijena naviše - i to povećava žal za kunom. Ali kako vrijeme bude prolazilo, navikavat ćemo se i kako budemo spoznavali benefite eura i žal će se smanjivati", rekao je Erceg.
'Cijene u trgovinama činit će nam se manjima'
Pojasnio je i paradoks da se osjećamo siromašnijima, dok smo istodobno spremni više trošiti.
"To je rezultat psihološki zanimljivog fenomena koji se zove iluzija novca. Javlja se pojava da smo osjetljiviji na nominalnu vrijednost novca, odnosno na broj koji vidimo, a ne na stvarnu realnu vrijednost, odnosno koliko možemo kupiti s novcem. Može se dogoditi kad sjednu plaće u eurima, da će ljudi vidjeti prvi put znatno manju brojku nego što su navikli, neki i prvi put troznamenkastu brojku, pa može doći do subjektivnog osjećaja siromaštva. A cijene u trgovinama činit će nam se manjima, bit će osjećaj da je proizvod bolja pogodba. To može biti opasno u početku zbog malo iracionalne potrošnje zbog tog efekta", rekao je.
Suočeni s novim situacijama ljudi se, kaže Erceg, ipak malo opreznije ponašaju.
"Bit će u početku pogrešaka i naučit ćemo intuiciju što znači vrijednost u euru. Uz kunu ide posebna emocija jer je ona jedan od najvećih simbola od nastanka Hrvatske pa pojašnjava da će dio ljudi sigurno biti nostalgičan prema kuni i to zbog tendencije pamćenja da se sjećamo uglavnom pozitivnih aspekata prošlosti, a zaboravljamo negativno. Sjećat ćemo se sa sjetom prošlosti i većini ljudi kuna će ostati u pozitivnom sjećaju. Ali očekujem da ćemo se brzo naviknuti na eure i na život s njima", rekao je ovaj stručnjak.