Psiholog Igor Mikloušić kazao je da je rat "teška tema" i za odrasle i za djecu te da je potrebno prilagoditi komunikaciju i terminologiju kada se o takvim temama razgovara s djecom.
"Do sedam godina, trudimo se to pojednostaviti, ne potičemo temu ako joj oni zaista nisu bili izloženi i ako ne vidimo neke promjene na njima, da su se dogodile. Pokušavamo vrlo jednostavno komunicirati 'neki tamo loši ljudi rade loše stvari, sad im pokušavamo pomoći da to što prije riješe'. A ono što je važno naglasiti da su oni u svojoj obitelji sigurni i da je njihova obitelj tu za njih'', rekao je Mikloušić gostujući u RTL Direktu.
Normaliziranje emocija
Naglasio je kako je sve teže kontrolirati izvore informacija kako djeca rastu, jer će u školi ili na društvenim mrežama ili na TV-u čuti da se događaju neke ružne stvari.
''Važno je to staviti u kontekst. Oni često kad čuju o smrtima civila ili slično, ne znaju što se događa. Treba napraviti jednu atmosferu u kojoj se može otvoreno o tome razgovarati i vidjeti prvo što oni znaju o tome i onda im dati kontekst koji je pravilan. Tinejdžeri će već imati svoja mišljenja, treba ih poslušati. Važno je normalizirati njihove emocije, pokazati im da je u redu biti prestrašen i zbunjen. Najvažnije je na kraju razgovora izaći s osjećajem sigurnosti u obitelji'', poručio je psiholog.
Mnoga djeca koriste TikTok, na kojemu se rat prenosi gotovo uživo. Psiholog naglašava da su posebno veliki problem grafičke scene nasilja koje su na toj društvenoj mreži dostupne. Mikolušić smatra da bi roditelji trebali probati kontrolirati pristup informacijama, ali i otvoreno komunicirati s djecom koja se trebaju osjećati slobodno podijeliti svoje strahove.
"Stalno čitanje vijesti, 'skrolanje' po raznim portalima povisuje anksioznost, to znamo još od korone. Za djecu je specifično da teško razlikuju ozbiljnost i istinitost vijesti, tu smo mi važni da im damo kontekst. Naglasak je na tome da su njihove emocije ok, da ih prihvaćamo i onda se usmjeriti na one pozitivne stvari, pobuditi nadu u njima", savjetovao je psiholog.
Naglasio je i da ne treba prestati sa životom; pisanjem zadaća ili ići na posao zbog toga što smo u strahu, već da treba nastaviti sa svime.
"Važno je i da djeci damo mogućnost da pomognu. Oni mogu nacrtati nešto, vidjeti u koje se humanitarne organizacije mogu uključiti. Ovo je dobra prilika i da se djecu uči vrlinama, suosjećanju i empatiji. Da se nauči da je rat loš, da izaziva teške situacije. Uz to, djeca iz Ukrajine će sada biti i u našim školama i treba raditi na empatiji, da suosjećamo s nekim kome je teško", poručio je psiholog.
'Treba se okrenuti pozitivnim stvarima'
Kazao je da se puno govorilo o izgradnji psihološke otpornosti za odrasle, a to možemo učiniti ukoliko promijenimo naše misli i usmjerimo se na pozitivne stvari, sitne promjene i zadatke koje ostvarujemo.
"Promjena načina razmišljanja od fokusiranja na negativno do aktivno traženja onih pozitivnih može zaista napraviti čuda i pomoći da budemo jači u teškim trenucima", kazao je psiholog.
"Ne trebamo zazirati od traženja psihološke pomoći ako nam je teško. Trebamo to destigmatizirati. To nije znak slabosti, to je znak odgovornosti i brige za mentalno zdravlje. Naše mentalno zdravlje će se odraziti na našu obitelj. Ako procijenite da trebate pomoć, potražite stručnjake'" naglasio je Mikloušić.
Kao ustanove kojima se građani mogu obratiti naveo je Centar za krizna stanja pri KBC-u Zagreb, te Centar za stanje mladih, te web stranicu mentalnozdravlje.zagreb.hr na kojem se nalazi priručnik Rat kroz oči djeteta.
