U doba kada nikome nije pretjerano do smijeha, jedna je prvoaprilska šala potaknula vrlo ozbiljnu raspravu na društvenim mrežama. Riječ je o šali prof. dr. Ivana Koprića, šefa katedre za upravnu znanost na Pravnom fakultetu u Zagrebu. Naime, njegova objava o tome da ga je nazvao ministar uprave sa zamolbom da hitno počne pripremati detaljni plan teritorijalnog presutroja Hrvatske izazvala je provalu oduševljenja, dok profesor nije dopisao u objavu da je riječ o prvoaprilskoj šali.
Bio je to povod ipak da to. vodećeg hrvatskog znalca o javnoj upravi upitamo što bi Hrvatska posebno danas, suočena s izglednom recesijom i velikom krizom u kojoj će trebati povući toliko dugo odgađane rezove u javnom sektoru trebala učiniti. Odgovor prof. dr. Koprića prenosimo u cijelosti.
"Kriza je prilika za racionalizaciju uprave. Domaće studije, izvještaji međunarodnih organizacija i preporuke Europske komisije stavljaju naglasak na tri grupe mjera: teritorijalnu reorganizaciju, jedinstveni sustav plaća u javnoj upravi te bolje upravljanje državnom imovinom i poduzećima.
Ako bi se ovaj očiti početak gospodarske krize iskoristio, trebalo bi odmah usvojiti nacrt nove teritorijalne organizacije zemlje na oko 120-130 lokalnih jedinica, a županije grupirati u regije kojima treba dati normalne ovlasti kakve imaju regije u drugim europskim regionaliziranim zemljama da se osigura temelj za pravi regionalni razvoj, bez cjepkanja po mikroregijama, čime su primjerice druge zemlje EU ostvarile značajnije unapređenje apsorpcijskog kapaciteta za EU fondove.
Racionalizaciju državne uprave, agencija, javnih poduzeća i ustanova u rukama države treba provesti tako da se paralelno osigura integrirano lokalno upravljanje i pružanje javnih usluga građanima kroz jedinice lokalne samouprave po ono-stop shop načelu. Time bi se država riješila većine od skoro 1.500 ispostava ministarstava i još nekoliko stotina sličnih ureda državnih ustanova, poduzeća i agencija koje ima na području jedinica lokalne samouprave.
U preostali dio tog državnog sektora treba intervenirati mjerama oštrog organizacijskog restrukturiranja i stroge financijske kontrole. Treba prići transformaciji državne uprave mjerama organizacijske i funkcionalne racionalizacije, smanjiti broj ministarstava i organizacija središnje državne uprave, provesti puno povezivanje državnih registara i bitno proširiti krug usluga koje se građanima a napose poduzetnicima pružaju elektroničkim putem te provesti unutarnju reorganizaciju temeljem funkcionalnog pregleda. Paralelno treba razraditi mjere zbrinjavanja viška zaposlenih.
Svim tim mjerama napokon bi se udarili temelji modernog sustava javne uprave, omogućilo značajne uštede javnog novca, poboljšalo pružanje javnih usluga, povećala i ubrzala apsorpcija sredstava iz EU fondova te popravila kvaliteta javnog upravljanja u zemlji na dugi rok", zaključio je na kraju prof. dr. Koprić.