Ocjena je to koja proizlazi iz analize koju je Hrvatska narodna banka (HNB) objavila u svojoj novoj Informaciji o gospodarskim kretanjima.
'U kratkom roku ulazak u EU stvorio je zamjetne pritiske na proračun opće države', upozorava se u analizi i dodaje da bi se pritisak na javne financije do 2016. mogao dodatno povećati, piše Jutarnji list.
Debeli minusi
Računice središnje banke pokazuju da se ukupni učinci pristupanja EU na hrvatski proračun zasad iskazuju debelim minusima. Kako sada stvari stoje, ispod crte ćemo biti i sljedećih godina. Naime, proračunski je minus zbog ulaska u EU lani, prema podacima HNB-a, iznosio jedan posto hrvatskoga bruto domaćeg proizvoda (BDP), u ovoj i sljedećoj godini trebao bi iznositi po 1,2 posto BDP-a, a u 2016. mogao bi doseći 1,3 posto BDP-a. Glavni razlog tome su hrvatske uplate u proračun EU, koje godišnje iznose oko 1,1 posto BDP-a ili oko 3,6 milijardi kuna, no tu su i daljnje prilagodbe pravilima Unije, među kojima je i Schengen, članstvo u kojem je Vlada označila kao prioritet.
Sav taj proračunski teret događa se u vrijeme kada Hrvatska mora smanjiti proračunski manjak i zaustaviti rast javnoga duga, što je i njena obveza iz Procedure prekomjernog deficita (EDP). Pojednostavljeno rečeno, Vlada će tih 3,5 do 4 milijarde kuna bez kojih ostaje zbog ispunjavanja obveza prema EU, sviđalo joj se ili ne, morati potražiti drugdje.
Šok terapija
U situaciji kada se mora paziti na svaku kunu, izostanak tih 3,5 milijardi, ili više, velik je teret za javne financije. Ako se uzme stanje u proračunu i visoki iznosi za kamate, tu nema puno dileme: ili ćemo sami posegnuti za šok-terapijom ili će nam je nametnuti netko drugi', upozorava Anto Bajo s Instituta za javne financije.
Sličnog je mišljenja i Željko Lovrinčević s Ekonomskog instituta, koji upozorava da se već sada može reći da je Hrvatska - kako država, tako i gospodarstvo - slabo iskoristila članstvo u EU.
'Kod drugih zemalja koje su pristupale EU inicijalni je učinak članstva bio negativan na javne financije, ali pozitivan za ostatak gospodarstva. Kod nas je, međutim, izostalo i ovo drugo', napominje Lovrinčević, koji podsjeća da su se pozitivni učinci od članstva u EU kod drugih novih članica kretali u rasponu od 0,5 do jedan posto BDP-a. http://www.jutarnji.hr/hrvatska-ce-do-2016--davati-u-uniju-vise-nego-ce-uzimati/1208271/
