Studenti Filozofskog fakulteta u Zagrebu ovih dana teško dolaze do knjiga - jer one ne stoje uredno složene na policama, nego razbacane po podu. Veliki potres jako je oštetio drugu najveću knjižnicu u Hrvatskoj.
Domino efektom to nedjeljno jutro pali su gotovo svi ormari prepuni knjiga na posljednja dva kata peterokatne knjižnice.
"Kako ste se osjećali kad ste zatekli ovaj prizor? Ja sam ovdje bila odmah dan nakon potresa, moram priznati da sam bila poprilično nervozna, jer sam čula u međuvremenu da se u knjižnici svašta porušilo. Jako je teško kad vidite da su sve te knjige na podu, nisam mislila da će se baš u ovoj mjeri to sve porušiti", govori nam voditeljica Knjižnice Filozofskog fakulteta Višnja Novosel.
Knjižnicom u normalnim okolnostima dnevno prođe i do 3 tisuće studenata. Zaposlenici kažu, ne žele ni zamisliti kakve bi bile posljedice da je u vrijeme potresa u knjižnici bilo ljudi.
"Šteta nam je od oštećenih stropova jer su nam stropovi opremljeni drvenim pločama koje su usred potresa pale i morali smo prvo to sanirati da bismo uopće mogli boraviti u ovom prostoru, a ono što svima najteže pada su police koje su pale i tu sad ima većih problema jer treba sve knjige izvući van, dignuti natrag police, što nije tako jednostavno kako zvuči", kaže Novosel.
Knjižnica ukupno ima 5 katova, posljednja dva su najviše oštećena.
Najvrjednije i najstarije knjige iz 16. stoljeća nisu oštećene
Na posljednjem katu knjižnice koji je i najviše pogođen potresom nalazi se i najviše knjiga, njih 82 tisuće. Većina njih sada leži na podu.
Fundus knjižnice procijenjen je na 400 milijuna kuna. Trećina ukupnog fonda trenutačno leži na podu.
Na katu se nalazi svjetska književnost. Na podu je Shakespeare, Soneti, Romeo i Julia, Četiri pjesnika, Rječnik njemačkih posuđenica u zagrebačkom govoru... sve knjige ponovno će se trebati staviti na police.
I to rade zaposlenici. Njih 50-ak uz pomoć tehničke službe fakulteta dižu s poda, slažu i razvrstavaju knjige kako bi ih vratili na pravo mjesto kada učvrste ormare. Šteta je procijenjena na više od 100 tisuća kuna, što ne uključuje uvez i prijeko potrebne nove police koje trenutno neće moći kupiti.
"Knjige srećom nisu značajno oštećene, tu i tamo je poneka koja je pala tako da se rastvorila ili da su ispale stranice, ali to će se sve moći riješiti nekim uvezom novim", ističe Novosel.
Dobra je vijest da one najvrjednije i najstarije knjige iz 16. stoljeća leže u sefovima na posebnom mjestu pa nisu oštećene. U knjižnici trenutno radi samo povrat i posudba - s time da se one knjige koje još uvijek nisu iskopane iz hrpa ne mogu posuditi. Zaposlenike čeka radno ljeto - no nadaju da će do sljedeće akademske godine knjižnici uspjeti vratiti stari sjaj.
