Kad je o zakonima u Hrvatskoj riječ, mnogi od njih na meti su rasprava, pa i onaj o medicinski potpomognutoj oplodnji. Slijedom proslave rođendana prve bebe na svijetu rođene prije 40 godina medicinski potpomognutom oplodnjom provjerili smo kakva je situacija u Hrvatskoj.
Iako je Hrvatska u vrhu Europe po uspješnosti ovog postupka, ni nakon šest godina od novog zakona ne znamo ni koliko se točno beba rodilo medicinski potpomognutom oplodnjom, ni koliko je zamrznutih embrija, niti što će biti s njima. Registar još ne postoji, a pretpostavlja se da se svake godine rodi oko 1.200 beba začetih izvantjelesnom oplodnjom. Brojke su, kaže ginekolog Vrčić bolje nego prije šest godina, dok je na snazi bio stari zakon.
"Danas je uspješnost IVF-a po jednom postupku viša od 50 posto. A broj živorođenih po jednom postupku IVF je i u našoj klinici više od dvadeset posto, a u EU je nešto malo niži", rekao je Hrvoje Vrčić, specijalist ginekologije i opstetricije.
Stari je zakon bio restriktivniji, dopuštao je oplodnju do tri jajne stanice, bez mogućnosti zamrzavanja. Sadašnji dopušta da se za neke buduće pokušaje trudnoće ostavi do 12 oplođenih jajnih stanica. Članovi nekadašnje inicijative "I ja sam bio embrij" tvrde da je to problem.
"Roditelji najčešće dođu po jedno dijete, a iza sebe ostave za sada nepoznati broj zamrznutih ljudskih bića za koje mi ne znamo njihovu daljnju sudbinu", govori Krešimir Miletić, voditelj inicijative "I ja sam bio embrij".
"Vrlo rijetko zamrzavamo 12 embrija, najčešće zamrznemo četiri do šest embrija. Ne više jer nikad nemamo 12 embrija u stanju blastociste da bi ih mogli zamrznuti više od šest", ističe doktor Vrčić.
No višak embrija ipak se stvara. Godinama se barata brojkom od oko osam tisuća, koje je nemoguće provjeriti.
Nedavno je istekao rok od pet godina koliko država plaća za skladištenje neiskorištenih embrija. Nakon toga čuvanje zamrznutih jajnih stanica pada na roditelje, pa bi se pitanje nepostojanja registra Medicinski potpomognute oplodnje moglo ponovno aktualizirati.
