Lokalne i regionalne preferencije ne smiju biti izlika za prihvaćanje dvojne kvalitete proizvoda na jedinstvenom tržištu, poručili su u u četvrtak, većinom europarlamentarci zemalja istočne i srednje Europe, u raspravi o izvješću koje traži zakonsku regulaciju različite kvalitete istih proizvoda na tržištu Unije.
Zastupnici u Europskom parlamentu su na plenarnoj sjednici u Strasbourgu raspravljali o uočenim razlikama u prehrambenim proizvodima, kozmetici i higijenskim potrepštinama na jedinstvenom tržištu. Zatražili su da se jasno definira što se podrazumijeva pod dvojnom kvalitetom, nakon što su istraživanja pokazala da se naizgled isti proizvodi slabije kvalitete prodaju u zemljama istočne Europe.
Izvješće kojim se traži rješenje u obliku promjene zakonskih regulativa, što će omogućiti jednako tretiranje svih građana Europske unije, podržala je velika većina zastupnika. Izvjeršće su podržalaa 464 zastupnika, dok je protiv bilo 69 protiv, a suzdržanih 17.
Izvjestiteljica Olga Sehnalová (S&D), članica Odbora za unutarnje tržište i zaštitu potrošača, istaknula je kako je tema aktualna već nekoliko godina i da je bilo vrijeme da se krene naprijed.
"Cilj nije da se unificiraju proizvodi i da se stvori tzv. 'europski ukus', već je riječ o kvaliteti jer veliki broj potrošača ne zna da se mnogi proizvodi istog proizvođača zapravo razlikuju od tržišta do tržišta.”
"Mi se osjećamo kao građani drugog reda"
Hrvatska zastupnica Biljana Borzan (S&D), također članica Odbora za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane, napomenula je da se izvješćem traže izmjene Direktive o nepoštenoj trgovačkoj praksi i osnivanje europskog tijela koje bi pomagalo u regulaciji tržišta i tako zaustavile podjele u EU.
"Mi se osjećamo kao građani drugog reda. Danas je vrijeme da pokažemo da Europski parlament predstavlja sve građane, da nema istoka i zapada i da smo svi jedna Unija. Nismo svi isti, ali smo ravnopravni", rekla je.
Dvojna kvaliteta proizvoda odnosi se na hranu i piće, ali i na robu široke potrošnje, uključujući higijenske potrepštine i deterdžente.
"Sigurna sam da nitko ne želi jesti jogurt s manje voća, a više šećera, čokoladu s manje kakaa ili koristiti deterdžent koji manje kvalitetno služi svrsi”, dodala je Borzan u izjavi za Hinu.
"Važno je osigurati transparentnost"
Kritike izvješću temeljile su se na tvrdnjama kako je to pitanje različitih ukusa i nejednakih lokalnih preferencija.
"Nemaju svi ljudi u Europi isti ukus i to je nešto što proizvođači također moraju uzeti u obzir. Važno je osigurati transparentnost, ali svejedno će postojati proizvodi koji će se razlikovati. Primjerice, u Portugalu i Poljskoj se možda razlikuju predodžbe o tome kakvog okusa trebaju biti riblji štapići”, rekao je njemački zastupnik Andreas Schwab (EPP).
Takve je argumente je po završetku rasprave odbacila hrvatska zastupnica Dubravka Šuica (EPP).
"Istočne zemlje su kritike o lokalnim preferencijama demantirale primjerom tromjesečne bebe koja ima ukus ali se sigurno o njemu ne može izraziti. Prema tome, ne radi se o regionalnim ukusima, ukus se stječe i to je potpuno izmišljen argument", rekla je za Hinu.
"Ako se već zalažemo za jedinstveno tržište, a Velika Britanija se trenutno bori da ostane na tom tržištu iako izlazi iz Europske unije, onda je logično da svi na jedinstvenom, zajedničkom i europskom tržištu uživamo jednaka prava”, dodala je Šuica i pozvala na promjenu zakonodavstva.
Povjerenik Europske komisije za zdravlje i sigurnost hrane Vytenis Povilas Andriukaitis istaknuo je da svi građani Europske unije trebaju imati pristup proizvodima visoke kvalitete. Podsjetio je na europsko istraživanje o kvaliteti proizvoda za koje je izabrana metodologija, dok je sljedeći korak izbor proizvoda koji će se uvrstiti u istraživanje.
Europarlamentarci podržali europsku strategiju za plastični otpad
Zastupnici Europskog parlamenta u četvrtak su na plenarnoj sjednici velikom većinom podržali o europskoj strategiji za plastiku u kružnom gospodarstvu koja predviđa da se do 2030. plastična ambalaža učini prikladnom za recikliranje a potrošnja plastike jednokratnu upotrebu drastično smanji.
"Moramo reciklirati više i na bolji način. No, kako bismo uistinu uveli politiku kružnog gospodarstva, moramo biti sigurni da možemo spriječiti stvaranje novog plastičnog otpada", rekao je u srijedu na raspravi izvjestitelj parlamenta za europsku strategiju za plastiku u kružnom gospodarstvu Mark Demesmaeker (Europski konzervativci i reformisti).
Prema strategiji, koju je Europska komisija predstavila u siječnju ove godine, sva bi plastična ambalaža na tržištu EU do 2030. trebala biti ponovno upotrebljiva ili prikladna za recikliranje. Očekuje se i smanjenje potrošnje plastike za jednokratnu upotrebu te ograničenje upotrebe mikroplastike koja se dodaje kozmetičkim proizvodima i deterdžentima.
Porezni poticaji na zamjenu plastike materijalima poput drveta i stakla
Pojedini zastupnici napomenuli su tijekom rasprave kako je neke vrste plastike potrebno posve zabraniti.
"Ovo rješenje nije dobro. Moramo prestati koristiti plastiku gdje god možemo, a kako bismo to postigli, moramo smanjiti njezinu proizvodnju. Zbog toga predlažem uvođenje poreznih poticaja na zamjenu plastike materijalima poput drveta i stakla", naglasila je Slyvie Goddyn, francuska zastupnica kluba Europe nacija i sloboda.
Samo se u Europi svake godine proizvede oko 25,8 milijuna tona plastičnog otpada, a manje od 30 posto te količine se reciklira pri čemu se velik dio izvozi izvan EU.
Europska je komisija u siječnju ove godine usvojila prvu europsku strategiju za plastiku koja je pokrenula postupak prelaska Europske unije na kružno gospodarstvo. Strategijom se poziva na pametnu, inovativnu i održivu industriju plastike koja će u svojoj proizvodnji poštovati potrebu za ponovnom uporabom, popravcima i reciklažom i time dovesti do ekonomskog rasta i otvaranja radnih mjesta, pomoći smanjenju europske emisije stakleničkih plinova i ovisnosti o uvozu fosilnih goriva, te zaštiti okoliša.
Trenutno se u uporabi na tržištu nalazi samo šest posto plastike koja je proizvedena recikliranje, a potpredsjednik Europske komisije Jyrki Katainen dodao je kako u tom području postoje velike mogućnosti za razvoj.
"Moramo usvojiti bolje zakone za poticaje. Porezi na nerecikliranu plastiku mogli bi biti dobar poticaj za promjenu poslovnih modela", izjavio je Katainen zaključujući raspravu.
Hrvatski zastupnik Davor Škrlec (Zeleni) pozdravlja donesenu strategiju kao korak prema gospodarenju plastikom na održiv način što pridonosi prijelazu EU-a na kružno gospodarstvo, priopćio je ured zastupnika.
"Ključni ciljevi strategije su smanjiti količinu plastičnog otpada, učiniti recikliranje profitabilnijim za poslovanje, zaustaviti onečišćenje mora te poticati ulaganja i inovacije. Plastika ima široku upotrebu u našem svakodnevnom životu zbog svoje niske cijene i širokog raspona praktičnih primjena. Međutim, plastika, a posebno plastika za jednokratnu upotrebu, često je proizvedena, iskorištena i odbačena na način koji ne iskorištava ekonomske prednosti kružnog pristupa i kao takva postaje štetna za okoliš. Utjecaj plastike uzrokuje sve veću zabrinutost javnosti i postoji hitna potreba za rješavanjem tih problema. Potrebno je promijeniti način oblikovanja, proizvodnje, korištenja i recikliranja plastičnih proizvoda", ističe Škrlec.
