Hrvatski vinari nikako na zelenu granu s kolegama iz susjednih zemalja oko toga je li riječ o hrvatskom Prošeku ili talijanskom Prossecu. Nema mira ni osam godina nakon što je Hrvatska podnijela Europskoj komisiji zahtjev za zaštitom tradicionalnog naziva „Prošek“ jer Talijani i dalje stopiraju. Tvrde naime kako se time nanosi šteta njihovu prossecu.
Europska komisija došla je do zaključka da su prošek i prosecco
dva sasvim različita proizvoda. Razlika je vidljiva već po
izgledu.
Najjednostavnije rečeno, prošek je desertno vino jantarne boje
koje se proizvodi tradicionalnim načinom prosušivanja grožđa, a
prosecco je žućkasto pjenušavo vino koje se dobiva na potpuno
drugačiji način. U borbi za prošek, uz domaće vinare,
najaktivniji su hrvatski europarlamentarci.
"Ja očekujem da će komisija dati za pravo da se Prošek pod tim
imenom prizna, proizvodi i prodaje. Možda će se Talijani ponovno
žaliti, međutim zadnja instanca je Europski sud. Ali ako pratimo
logiku nekih ranijih slučajeva kada je sličnost naziva otpadala
kao argument za vjerovati je da će se ova borba okruniti potpunim
uspjehom", kaže Tonino Picula, zastupnik u
Europskom parlamentu.
Talijane brine da će slični nazivi proizvoda kupce dovoditi u zabludu. Iz Europske komisije odgovorili su im da su šanse za to minimalne.
S druge strane, vlasnik vinarije, Niko
Karaman u obzir uzima veličinu proizvodnje. "Mislim
da oni kroz ovu priču rade puno i u marketinškom smislu. Oni
imaju ogromnu proizvodnju. Taj njihov prosecco je prisutan
svugdje u svijetu. Mi se u biti borimo za taj naš Prošek radi
male količine proizvodnje i visoke kvalitete, ali i
prepoznatljivosti. Zašto bi izgubili Prošek ako ima prepoznatljiv
proizvod koji zaslužuje to ime", kaže.
Prošek bi pravdu mogao dočekati već u prvoj polovini sljedeće
godine i naći se u društvu 31 proizvoda poput dalmatinskog i
drniškog pršuta, zagorskog purana i varaždinskog zelja koji su u
u Europskoj uniji zaštićeni oznakom izvornosti ili oznakom
zemljopisnog podrijetla.
