ekonomski analitičar Šonje za rtl direkt /

'Proračun je nastavak rada prošle vlade, ni ovdje nema nikakvih velikih ni dramatičnih rezova'

'Ne treba zaboraviti da je prethodna vlada u zadnjoj godini mandata napravila određenu fiskalnu prilagodbu, sve naznake ukazuju na oko 1 posto BDP-a. Ovo ide negdje na tom tragu', poručio je ekonomski analitičar Velimir Šonje za RTL Direkt

10.3.2016.
22:37
VOYO logo
Image
uvođenje imovinskog cenzusa /

Ministar Marić za RTL: 'Oni kojima je najpotrebnije i onima koji su zaslužili, njima nećemo rezati naknade'

Image
uvođenje imovinskog cenzusa /

Ministar Marić za RTL: 'Oni kojima je najpotrebnije i onima koji su zaslužili, njima nećemo rezati naknade'

Počeli su rezovi, koliko će biti bolni teško je reći, ali u proračunu za 2016. deficit se smanjuje za oko 2 i po milijarde kuna. Socijalne nakande kućanstvima smanjene su za čak 560 milijuna kuna. Rezove će prvi osjetiti učenici tj. njihovi roditelji. Besplatan školski prijevoz imat će samo nasiromašniji.

Vladin prijedlog proračuna za 2016. godinu danas je za RTL Danas komentirao ministar financija Zdravko Marić, točnije rezanje socijalnih naknada u iznosu od 560 milijuna kuna. Kazao je kako bi imovinski cenzus trebao omogućiti da financijsku pomoć dobivaju samo oni kojima je doista i potrebna.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

U RTL Direktu zato smo ugostili ekonomskog analitičara Velimira Šonju kako bi nam rastumačio proračunske stavke i financijske akrobacije. 

Prije nego se osvrnemo na sam proračun kako komentirate ovaj vječiti sraz između napora da se obuzda javna potrošnja i ovog raspašoja u državnim poduzećima i to baš u onima koja su najveći proračunski problem? 

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Neki, eto, još ne žive u realnosti svoje zemlje, ali to je posljedica toga što je cijeli sustav državnih poduzeća dobrim dijelom vrlo loše upravljan, izvan kontrole, vrlo slabo nadziran i definitivno ako bismo tražili mane u najavama nove Vlade, onda bi to bilo to što u početku nisu stavili dovoljan naglasak na kontrolu upravo tog segmenta. I sad im se to vraća.

Da krenemo sad s proračunom što vi vidite u njemu, kakva nam je budućnost?

Budućnost je neizvjesna, ali to nije pitanje samo ovog proračuna, to je pitanje cijelog naslijeđa koje mi imamo - visoki javni dug, deficita i svega ostalog. Došlo je krajnje vrijeme da se počnu rješavati neke stvari. Ovo je na neki način proračun kompromisa jer ako počnete raditi proračun u trećem mjesecu, onda je jasno da nemate potpunu kontrolu nad cijelom godinom. Sada sve kasni oko pet mjeseci u procesu tako da je ovo jedan način da se pronađe sredina između onoga što je moguće napraviti u kratkom roku i priprema za donošenje proračuna za 2017. godinu, koji će tek pokazati pravi karakter ove vlade.

Smanjivanje deficita na 2,7 posto ( cca 2,5 mlrd) nije li to ipak značajan uspjeh?

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Određeni napredak se vidi, ali ja bih rekao da je to nastavak. Naime, ne treba zaboraviti da je prethodna vlada u zadnjoj godini mandata napravila određenu fiskalnu prilagodbu, sve naznake ukazuju na oko 1 posto BDP-a. Ovo ide negdje na tom tragu, ili možda čak i manje od 1 postotka BDP-a, ta fundamentalna fiskalna prilagodba. Ovdje se ne radi o velikim i dramatičnim rezovima.

Mnoge proračunske stavke se baziraju na planu za 2015., ali to je nekako račun bez krčmara jer mi još ne znamo kakvo je bilo izvršenje tog, prošlogodišnjeg proračuna, može li tu biti neugodnih zamki? 

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Velikih opasnosti nema jer je taj plan jednim dijelom izvršen.Treba naglasiti da u odnosu na taj plan za 2015. je ovogodišnji proračun veći na rashodnoj strani za 1,4 posto. To je posljedica puno većeg oslonca na EU fondove. Važnije je ovo što se dad događa u strukturi proračuna. Ono što se financira iz poreza, doprinosa i sličnih davanja - taj dio rashoda ide prema dolje. Tu vidimo neke rezove. Onaj dio koji ima vlastite prihode iz EU fondova, taj dio prema dolje.

Očito je da se dosta računa na imovinski cenzus koji zapravo već funkcionira u nekim segmentima socijalne skrbi, može li on biti alat koji će bitnije racionalizirati potrošnju?

To je program koji je započela prošla vlada. On je već dao određene rezultate u prošloj godini i očito je da se sad treba s tim ići dalje. Ukupni transferi građanima (mirovine, zdravstveni sustav i socijalne naknade), tu velikih rezova nema, to je malo manje od prošle godine. 

Koliko su zabrinajvajuće brojke o 5 milijardi kuna dospjelih, a neplaćenih obaveza države, što se tiče i države i proračuna, i vanproračunskih korisnika?

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Morat ćemo pohvaliti novog ministra jer po pri put imamo, sa proračunom koji se donosi, i pregled dospjelih, a neplaćenih obveza po pojedinim proračunskim korisnicima. Ukupno je to pet milijardi kuna. Centralni je proračun dvije milijarde, od čega milijarda na Ministarstvu zdravstva, 270 milijuna neplaćenih obaveza u Ministarstvu prometa i u Ministarstvu gospodarstva 350. Ali da malo pohvalimo i ove koji su sa završili na nuli, koji nisu ostavili nikakve repove. Takva su samo tri ministarstva; Ministarstvo branitelja, Ministarstvo regionalnog razvoja i EU fondova i Ministarstvo turizma.

Na Vladi je danas predočen plan reformi za ovu godinu, što bi tu izdvojili kao najznačajnije?

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Tek nas čeka donošenje nacionalnog programa reformi i plana konvergencije u sklopu  dijaloga o politikama s Europskom komisijom. U ovom preliminarnom dokumentu koji je danas objavljen, ja sam uspio nabrojati oko 35 mjera. Najvažnija, koja se veže uz proračun, je donošenje novog zakona o fiskalnoj odgovornosti. Vi sada imate slučajeve kad vam ministar probije proračun, ostavi dugove, da on zapravo ne snosi političku odgovornost. Nama treba čvrst zakon o fiskalnoj odgovornosti koji će ili zahtijevati davanje mandata na raspolaganje, ili automatsku ostavku ako ministar neuredno upravlja državnim financijama.

Sjene prošlosti
Gledaj odmah bez reklama
VOYO logo