Vodootporne buce propustile joj nakon dva nošenja, ali ništa od povrata novca

Neznanje o pravima potrošača, čini se, najveći nam je neprijatelj, ali ne i jedini. Potvrđuje to priča jedne Zagrepčanke - kojoj su čizme za snijeg svrsi služile svega dva puta.

9.2.2015.
9:54
VOYO logo

Naša čitateljica bila je sretna jer je prošle godine u siječnju na sniženju "ugrabila" vodonepropusne čizme tzv.buce, jednog renomiranog proizvođača. Baš kako ih je opisivala trgovkinja dućana u kojem ih je kupila, bile su tople i vodootporne, ali, nažalost, samo tijekom prvih par nošenja.

"Koštale su 299 kuna tada na sniženju. Za mene to nije mali novac. I taman je pao snijeg i stvarno obula sam ih tada svega dva puta, jer lani nije bilo više snijega. Nakon toga lijepo sam ih pospremila i stavila u kutiju za idući snijeg koji je pao u prosincu 2014. No, međutim kako je lani s čizmama bilo sve u redu, račun sam bacila misleći kako je potrebno čuvati šest mjeseci a ne dvije godine. Tada nastaju problemi. Nakon što sam drugi put ove godine obula 'buce' desna noga mi je bila kompletno mokra. Znači imaju grešku - propuštaju vodu", požalila nam se čitateljica.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Otišla je u trgovinu u kojoj ih je kupila, gdje su je uputili na predstavništvo tvrtke proizvođača u Zagrebu. Kada su joj se tamo napokon javili, rekli su joj da, nažalost, ne mogu ništa učiniti. Potom se obratila Udruzi Potrošač u kojoj su je savjetovali da se obrati Ministarstvu gospodarstva odnosno inspektoratu, iz kojeg su joj poručili da se pokuša dogovoriti s prodavačem.

I predstavniku proizvođaču i Ministarstvu je napomenula da nema račun.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Odjednom druga priča

Opet je potom kontaktirala predstavništvo proizvođača u Zagrebu u kojem su joj ovaj put, poručili da čizme odnese u njihovu trgovinu u Ilici te da će joj tamo "sve riješiti".

"Postavlja se pitanje kako se sad može nešto napraviti iako mi je u prvom mailu gospodin odgovorio da mi ne može pomoći jer je isteklo šest mjeseci, a nakon 'rješenja' iz Ministarstva ipak može. No, nema veze. Mislila sam ipak će sve biti u redu. Za otprilike pet dana nazvala sam trgovinu gdje su mi rekli da reklamacija nije odobrena, a na pisanom prigovoru za reklamaciju nadodano je 'Bez računa se ne računa!'. Čak je napisano i u stihovima. Strašno!", bila je iznenađena Zagrepčanka.

U predstavništvu prozvođača više nitko joj se ne javlja, a za sada nije dobila odgovor niti iz inspektorata, kojem se opet žalila. Pisala je i direktno proizvođaču.

Nela Kovačević iz splitskog Savjetovališta za zaštitu potrošača kaže da je trgovac, ako gledamo zakon, u pravu i da našoj čitateljici nije dužan uzeti čizme s greškom jer je prošlo pola godine, koliko traje rok u kojem je moguće podnijeti reklamaciju uz račun za ovu vrstu proizvoda. Za robu koja ima jamstveni list, u prvom redu tehnički proizvodi, rok za reklamaciju dvije godine.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Kontaktirali smo trgovinu u kojoj su kupljene čizme, s namjerom da nam pojasne neke stvari, no tada su nas još više zbunili.

Prema riječima trgovkinje, vodootporna obuća zapravo ne mora biti vodootporna!

Tekst se nastavlja ispod oglasa

"Nitko vam ne može garantirati da vam i obuća koja nosi znak 'vodootporno' neće propustiti vodu. To će se sigurno dogoditi nakon pet -šest sati stajanja na snijegu. Važno je obuću održavati odnosno tretirati sprejem za impregnaciju", kaže nam trgovkinja.

Na pitanje znači li to da u tom slučaju obuća neće propustiti vodu, odgovorila je: "Mislim da to nije garancija da se neće dogoditi. Uvijek se može dogoditi da i vodootporna obuća propusti vodu".

Trgovkinja tvrdi da se vodootporne čizme za snijeg, kako i sva druga obuća zbog nekog nedostatka u njihovoj trgovini može vratiti u roku od tri mjeseca. Izuzetak su gojzerice koje se u njihovom dućanu, kaže, mogu vratiti u roku od šest mjeseci.

Tko nam to (ne)svjesno laže?

Kovačević upozorava da trgovac ne poštuje zakone.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

"To što je trgovac rekao nije istina. Povrat proizvoda u roku od pola godina propisan je Zakonom o obveznim odnosima, po kojem je u slučaju greške proizvoda na trgovcu da prihvati reklamaciju. Zapravo trgovac ne mora prihvatiti reklamacija, ali onda u tom slučaju mora dokazati da nije prodao proizvod koji ima manjkavosti.

Gornju granicu za vraćanje proizvoda s greškom trgovac može povećati, ali ne može ići ispod onog koji je propisan zakonom. Ako je njihova praksa takva, a nije dobra, na njihovoj pravnoj službi je da usklade stvari s pozitivnim propisima Republike Hrvatske", pojašnjava savjetnica splitskog Potrošača.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

S obzirom na slučaj naše čitateljice, ali i na dano objašnjenje trgovkinje, obuću koja nosi oznake "vodootporno" ne treba shvaćati skroz ozbiljno. Ali niti ono što nam proizvođač sve servira na deklaraciji o proizvodu.

Da se kojim slučajem ovako nešto dogodilo jednom Nijemcu ili Francuzu veća bi vjerojatnost bila da trgovac zamijeni robu ili vrati novac bez obzira što to po slovu zakona ne mora učiniti. Ni trgovci ni proizvođači ne žele negativnu reputaciju, a postoiji i više prostora da se zamijeni roba s nedostacima.

"Vani stvari funkcioniraju puno jednostavnije zbog više razloga. Njemačka je veliko tržište koje dobiva povoljnije cijene, njihovi veletrgovci imaju povoljnije nabavne cijene proizvoda za ogromnu količinu robe upitne kvalitete. To je pitanje igre brojeva. Onaj tko iz Kine primjerice naruči milijun komada mobitela i od toga proda 900 tisuća, pa da i čak 100 tisuća vrati zbog neke greške, on je fantastično zaradio.

S druge strane, Hrvatska je članica Europske unije, sva roba koja dolazi s Dalekog istoka uvozi se preko nekih velikih tvrtki koje imaju sjedište negdje u Europi, i mi smo treća-četvrta ruka. Primjerice, to znači da tvrtka iz Francuske kojoj dolaze kontejneri, vjerojatno sa svojim dobavljačem iz Kine ima takav ugovor da zbog greške na proizvodu može vratiti određeni postotak robe i da će joj to biti priznato, odnosno da će dobiti povrat novca. Naš trgovac koji robu kupuje od Italijana ili Nijemca sigurno takvu beneficiju u svom ugovoru nema. Puno je elemenata koji nas kao potrošače stavljaju u nepovoljniji položaj. U Hrvatsku u pravilu dolazi lošija roba, skuplja roba, mogućnost povrata je kompliciranija. Naši i trgovci i potrošači su u lošijem položaju u odnosu na većinu drugih u Europi bez obzira što smo pokriveni istim zakonima. Stvari u praksi funkcioniraju drugačije", zaključuje Nela Kovačević iz splitskog Potrošača.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Jeste li i sami imali problema u ostvarivanju svojih potrošačkih prava? Poslali su vam račun za koji nemate pojma da ste ga napravili? Nudili su vam staru ragu u zamjenu za smartphone koji je na popravku? Prebacivali su vas s korisničke podrške, na poslovnicu do servisera i natrag? Nisu htjeli priznati reklamaciju? Takva i slična iskustva javite nam na naš mail vijesti@portal.net.hr

Sjene prošlosti
Gledaj odmah bez reklama
VOYO logo