Trebala je biti najmodernija škola u Vukovaru, a danas nema nijednog učenika. Ideja o školi, koja je trebala biti primjer dijaloga i integracije hrvatskih i srpskih učenika, rodila se još prije 15 godina.
Prije četiri godine milijune za školu u Vukovarskom Borovu dala je kraljevina Norveška. No, do danas škola nije proradila pa Norvežani sad traže svoj novac nazad.
Interkulturalna škola Dunav trebala je biti jedinstvena i prva takva škola u Hrvatskoj. U koju bi išla djeca hrvatske nacionalnosti, srpske nacionalnosti i svih drugih nacionalnosti i učila bi o međusobnim razlikama. U nju su trebali ići deseci, možda I stotine djece, ali u nju ne ide nitko.
I sve bi se to brzo zaboravilo da se nisu oglasili Norvežani koji su uložili milijun i tristo tisuća eura u taj projekt koji nikada nije zaživio i sada traže uloženi novac nazad.
"Projekt nije ispoštovan prema međusobno obvezujućem sporazumu koji je potpisan 2014. godine. Stoga su donatori zatražili povrat novca koji su do sada uložili", rekla je norveška veleposlanica Astrid Versto Hrvatskoj.
A projekt je otpočeo još za vrijeme gradonačelnika Sabe.
"Mislim da se propustila povijesna prilika da spajanjem djece u zdrave odnose i zdravu budućnost za grad Vukovar. To se nije realiziralo za vrijeme mog mandata zato što su HDZ i SDSS odbili tu mogućnost", kazao je Željko Sabo (SDP) bivši gradonačelnik Vukovara.
No, građane ne zanima prebacivanje političke loptice krivnje. Problem je i veći od političkih podjela, jer izgrađen je samo mali dio škole koji košta 390.000 eura. Gdje je trebala biti velika škola, još ni lopata nije zarivena. Tako škola ne prolazi ni minimalne tehničke uvjete, a kada je riječ u kurikulumu takve škole, on nije po volji niti srpskoj zajednici.
"Osnovni problem sa aspekta srpske zajednice kada je u pitanju nova škola i zašto nije prihvaćena je to što bi ona ugrozila postojeći model obrazovanja. Ona nije predviđala osnovnu stvar, a to je obrazovanje na jeziku i pismu srpske zajednice", pojašnjava Srđan Milaković, zamjenik gradonačelnika iz reda srpske zajednice.
Norvežanima je to neprihvatljivo i žele svoj novac nazad. No pitanje je – odakle?
