trbuhom za kruhom preko granice /

Pronaći sezonskog radnika postala je nemoguća misija: 'Ljudi odbijaju plaće i od 10.000 kn!'

Image
Foto: Dusko Marusic/PIXSELL

Većina radnika koji u sezoni dođu zaraditi za kruh na obalu traže tek najosnovnije stvari, no često budu razočarani

15.10.2018.
7:49
Dusko Marusic/PIXSELL
VOYO logo

Unatoč nedostatku radne snage za sezonski rad na Jadranu tijekom sezone, mnogi sezonci nakon ljetnih mjeseci se sa sezonskih poslova vraćaju iskorišteni, prevareni i razočarani.

Većina radnika koji u sezoni dođu zaraditi za kruh na obalu, traže najosnovnije stvari - plaću, slobodne dane, smještaj i mogućnost da sami borave u sobi. Uostalom, problematika postaje još izraženija kad na vidjelo izađe situacija u hotelima. Teško je i pridobiti nekog dobrog konobara i kuhara s plaćom od sedam, osam tisuća kuna kad vani za isti posao mogu zarađivati dvostruko više uz bolji smještaj. Pogotovo u situaciji kada poslodavac kako bi istog sezonca privukao i iduće godine čak i uz maksimalnu ponudu od 10 tisuća kuna dobiva odbijenicu.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Traži se 200 sobarica, a javi ih se 30, 40!

"Da, pitali su ga kolege bi li se vratio za takvu plaću. Ali, odgovor je i tad bio ne… Radilo se o konobaru, koji je kod nas imao 7800 kuna. Često završi tako da nam dobar konobar ili kuhar, kojeg možemo platiti najviše tih sedam-osam tisuća kuna, odradi nekoliko sezona, usavrši se i ode za boljom plaćom u Njemačku ili negdje drugdje. Recimo, tražite 200 sobarica za sezonu, a stigne 30-40 molbi. Potražnja je tolika da do zadnjeg trenutka, dok sezonac ne siđe s trajekta, nismo sigurni hoće li nam stvarno i doći”, priča direktor kadrovske službe jedne hotelske kuće u Primorju za Večernji list. 

"Mi smo na otoku, ali znamo za slučajeve s kopna da se sezonce preotima na kolodvoru. Čekaju se autobusi iz Slavonije i ljude nagovara i mami većom plaćom…", dodaje spomenuti direktor. 

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Za radnike iz BiH, Srbije i Makedonije jadranske su plaće solidne, naime one su u prosjeku u posljednjih deset godina porasle za oko 20 posto. Međutim, za hrvatske državljane koji imaju pravo rada u zemljama Europske unije one su i premale.

“Svjesni smo toga. Ali mnoge su hotelske kuće ovih godina puno investirale, a i porezna su opterećenja tolika da nema puno manevarskog prostora za dizanje plaća. Mlađima je najvažniji iznos plaće. Zreliji radnici na prvo mjesto stavljaju sigurnost i vjerojatno bi ostali da svima možemo ponuditi stalan posao umjesto godišnjeg ugovora i stan. Ali, na otoku se baš ne grade stambene zgrade”, zaključio je. 

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Tekst se nastavlja ispod oglasa
fnc 20
Gledaj odmah bez reklama
VOYO logo