Hrvatske mjenjačnice kriptovaluta u ovoj će godini imati procijenjeni promet od 2,27 milijardi kuna. No, već se u prvih pet mjeseci u njima trgovalo podjednako kao dionicama na Zagrebačkoj burzi, što znači da su im prometi skoro poravnati, otkrio je to na na konferenciji "Fintech - inovacije, rizici i odgovornost" predsjednik HANFA-e, Ante Žigman.
Otkrio je kako je od siječnja do svibnja promet na burzi iznosio 931 milijun kuna dok je u domaćim mjenjačnicama kriptovaluta dosegao vrijednost od od 862 milijuna kuna. Uz to, promet u mjenjačnicama je u prvih pet mjeseci ove godine bio veći nego u prethodne dvije godine.
"Stvara se novi svijet u kojem ljudi mogu kavu platiti bitcoinom, gdje vidimo zaokret prema novoj, digitalnoj imovini, i on je počeo. Promet na ZSE-ju i u mjenjačnicama kriptovaluta je takoreći isti, a naša je procjena da će te mjenjačnice ove godine imati promet od 2,27 milijardi kuna", rekao je Žigman za Novac.hr.
Kriptomjenjačnice nadmašuju burzu
Prema podacima HANFA-e, ukupan promet dionicama na Zagrebačkoj burzi u 2019. je iznosio 2,7 milijardi, a u 2020. 2,85 milijardi kuna. Tim bi tempom mjenjačnice kriptovaluta prometom mogle nadmašiti burzu već sljedeće godine. No, to bi trebao postati izazov za HANFA-u, kojoj je cilj zaštititi ulagače u razne vrste imovine; između ostalog, dionice i kriptovalute.
Naime, imovina u obliku kriptovaluta još nije zakonski regulirana, a ulagači u tom segmentu šire svoje poslovanje izvan Hrvatske. Žigman pojašnjava da je HANFA fokusirana na zaštitu potrošača, ali se ono što bi inače kod inicijalnih javnih ponuda bilo strogo kontrolirano, u slučaju kriptoimovine teško može pratiti.
"Mnogo je elemenata koji interesiraju regulatora, posebno kroz aktivnosti celebrityja koji rade navlakuše. Mi upozoravamo na to, jer nam je zaštita potrošača najvažniji aspekt rada", kaže Žigman.
Sve složeniji sustav kriptovaluta
Uz to, sustav kriptovaluta postaje sve složeniji, jer osim njih postoje mjenjačnice, digitalni novčanici, bankomati i burze kriptodionice, fondovi i ICO-i, a tu su i drugi investicijski proizvodi poput opcija, futuresa, CFD-a i CIS-ova. Lani je u Hrvatskoj osnovan prvi investicijski fond u bitcoinima, a broj kriptomjenjačnica se u registru HANFA-e povećao s četiri na 16. Uz to, u svibnju je zaključena najveća hrvatska inicijalna ponuda kriptovaluta (ICO-a) teška 10 milijuna dolara.
"Danas smo još u svijetu stabilnih novčanih tokova, ali ovakva disrupcija, odnosno ovakav rast digitalne imovine mogao bi dovesti do problema i zato smo fokusirani na praćenje rizika. Svjesni smo i da mnogi ne žele da se za rizike zna jer im to može ugroziti poziciju koju su si izgradili", tvrdi Žigman.
Zato je HANFA 1. siječnja prošle godine uspostavila registar kriptomjenjačnica i počela ih nadzirati kako bi spriječila pranje novca. No, daleko je to od regulacije kakva je u inozemstvu, gdje se kriptomjenjačnicama licencira uprava i tehnologija te nadzire rad.
"Od toga se krenulo. Očekujem da će iduće godine doći prvi val EU regulacije kripta, jer Unija stvara regulatorni okvir i on uključuje regulative MiCAR, DORA, etičke smjernice za umjetnu inteligenciju i DLT pilot režim", zaključuje Žigman.
