U borbi s jednokratnom plastikom Njemačka je donijela zakon o zabrani plastičnih vrećica u trgovinama, iznimke su one za voće i povrće.
U Hrvatskoj su već sada na snazi mjere koje bi trebale smanjiti potrošnju vrećica, a čeka nas i ukidanje jednokratne plastike. Sve to odrazit će se na proizvođače, ali i promijeniti navike građana. Na tržnici ili u trgovinama građani olako posežu za plastičnim vrećicama.
Vrećice debljine od 15 do 50 mikrona u Hrvatskoj se naplaćuju, a pokraj onih tanjih mora stajati natpis o štedljivom korištenju. O rezultatima tih mjera ovisi hoće li se one potpuno zabraniti. Resorni ministar poručuje da izmjene zakona idu u smjeru ukidanja jedokratne plastike.
"Prva polovica iduće godine je razdoblje kada predsjedamo EU i moramo biti primjer drugim zemljama članicama. Na koji način? Tako da jednostavno zabranimo upotrebu nekih plastičnih proizvoda za jednokratnu upotrebu koji ne pridonose zaštiti okoliša", istaknuo je Tomislav Ćorić, ministar zaštite okoliša i energetike.
U Hrvatskoj se na godinu potroši tri tisuće tona plastičnih vrećica, što znači da svaki građanin potroši njih 150. Proizvođači vrećica posljedice novih mjera već osjećaju.
"To je rezultiralo velikim padom proizvodnje, u tom segmentu mi smo pali za 70 posto. Ovo što je sad Njemačka potpuno zabranila, to će dovesti do daljnjeg pada, u svakom slučaju ovo nije dobro za nas", kazao je Kruno Horvatiček, proizvođač plastičnih vrećica.
Koliku štetu stvara plastika govori i to da ona čini 90 posto morskog otpada, a velik dio je upravo jednokratna plastika.
"Plastika nikad ne nestaje, ona nikad ne nestaje iz okoliša. Ona postaje sve manja i manja dok oku ne postane nevidljiva", objasnio je Mosor Prvna iz WWF Adria.
Neki trgovački lanci u Hrvatskoj s početkom iduće godine najavili su ukidanje plastičnih vrećica, ali i jednokratnih plastičnih proizvoda iz svoje ponude. Oko jednoga se slažu svi, najvažnije je mijenjatiponašanje građana.