Godinu dana nakon početka pandemije u svijetu su naglo počele rasti cijene nafte, metala, hrane, žitarica i ostale robe. Inflacija u Sjedinjenim Državama u travnju je dosegnula 4,2 posto u odnosu na isti mjesec prošle godine, što već izaziva potrese na burzama i pad dionica.
Ono što se događa u najvećem gospodarstvu u svijetu, obično se prelijeva u Europu i Hrvatsku.
Financijski stručnjak Neven Vidaković, docent na Ekonomskom fakultetu u Mariboru i profesor u Zagrebačkoj školi ekonomije i menadžmenta koji ima više od dva desetljeća iskustva u bankarstvu i međunarodnim financijama, smatra da će rast inflacije dovesti do podizanja kamata, koje se sada vrte oko nule. Rast cijena, prema njegovu mišljenju, Hrvatsku će pogoditi više nego ostale zemlje, što može smanjiti konkurentnost njezine ekonomije te naškoditi izvozu i turizmu, piše Novi list.
"Što se tiče EU-a, inflacija se još nije značajnije pojavila, ali će se pojaviti u sljedećih nekoliko mjeseci. Zato na komentare centralnih banaka treba gleda s velikim oprezom", kaže Vidaković.
Pojasnio je i što je dovelo do ovakve situacije:
"U SAD-u je ekonomsku politiku preuzela šarlatanska teorija koja se pompozno naziva Moderna teorija novca. Temeljne teze su u potpunosti neodržive i empirijski nejasne. Prema toj teoriji, deficiti i potrošnja država kao i količina novca nevažni su za inflaciju, tako da imamo stav da država može trošiti koliko hoće, štampati novca koliko hoće i da neće biti posljedica.
Naravno u šarlatanstvo mogu vjerovati samo šarlatani koji odbijaju pogledati ekonomske podatke. U EU-u je problem drugačiji. Europska centralna banka (ECB) jednostavno mora nastaviti financirati prezadužene države. U EU-u nema puno teorije, postoji samo nada da će doći do ekonomskoga rasta."
S obzirom da smo ekonomija visoko ovisna o uvozu, nastavio je, kada dođe do rasta cijena roba na globalnom tržištu, onda se to osjeti i u Hrvatskoj. Na tržištima roba u SAD-u cijene dobara u zadnjih šest mjeseci povećale su se za više od 100 posto.
"Domaći proizvođači koji trebaju sirovine osjete to u svojim ulaznim troškovima i onda to prenose na domaće potrošače. To je mehanizam uvezene inflacije", nastavlja stručnjak.
Na pitanje što rast cijena znači za Hrvatsku, Vidaković odgovara:
"Mi smo mala otvorena ekonomija. To znači da su kod nas amplitude ekonomskih šokova puno veće. To smo već imali 2007. i 2008. godine. Kada je inflacija u EU-u 1,6 posto, kod nas je 2,1 posto. Kada inflacija u EU-u bude 4 posto, kod nas će biti 6 do 8 posto.
To znači da će naši proizvodi poskupljivati po značajno većoj stopi od onih u EU. Rezultat toga je gubitak konkurentnosti, što će se osjetiti u svemu, od robnoga izvoza do turizma."
Prema njegovim riječima, najviše su u opasnosti Italija, Grčka, ali im se pridružuju i Belgija i Francuska.
"Mi još nismo u opasnosti jer smo mali, ali ako dođe do značajnijih poremećaja onda će i Hrvatska imati problema s financiranjem", dodao je i istaknuo:
"I hrvatski državni dug je značajno narastao. Rast i razilaženje kamatnih stopa će biti i problem i za Hrvatsku. Ali na to se nitko ne obazire. Bavimo se EU fondovima, a HNB se bavi zelenom ekonomijom.
Osvrnuo se i na uvođenje eura.
"Kako se sada stvari odvijaju, kada inflacija raste, a rastu i dugovi država, moramo se ozbiljno zamisliti nad mogućim scenarijem u kojem je upitan i opstanak eura. To je žalosno. Osobno smatram da je euro najveći ekonomski projekt u povijesti čovječanstva.
Samo pogledajte kako se razvija fond 'EU nove generacije', polako. To je samo indikator da su svi, osim naravno nas, postali svjesni da su prepušteni sami sebi. To je ono što je najgore za EU. Članice gube povjerenje u institucije. Uskoro je moguće da će početi gubiti povjerenje i u euro. Ali gubitak povjerenja u institucije je normalan kada institucije vode bezlični birokrati. To je i ono što naglašavam. Hrvatska treba ući u euro područje kada to bude dobro za Hrvatsku, a ne kao politički cilj koji treba što prije provesti", kaže Neven Vidaković.
Na upit u kojoj se mjeri može "običan čovjek" zaštititi od inflacije, Vidaković odgovara:
"Jako malo. Upravo su građani ti kojima će cijene narasti, a plaće neće. Jedino što vam preostaje jest da imate kredite u fiksnoj kamatnoj stopi u kunama. Ako država padne u probleme, znate rješenje: to su prodaja imovine i 'žrtve' običnih ljudi za ciljeve političara."
