Premijer Andrej Plenković ponudio je povećanje plaća u idućoj godini od 6,12 posto svim državnim i javnim službenicima u tri vala po dva posto, no nastavnici i dalje nastavljaju s cirkularnim štrajkom kako bi ostvarili svoje zahtjeve. Sindikati tvrde da su učiteljske plaće najniže s obzirom na stručnu spremu. Tim povodom RTL je istražio kako zapravo žive hrvatski učitelji i nastavnici.
Nikolina posljednjih šest mjeseci radi u školi. Završila je hrvatski i engleski jezik, a stalni posao je dobila srećom budući da je učiteljica koju je mijenjala otišla u mirovinu. Prije toga radila je kao prevoditeljica, no prava ljubav joj je bila učionica. "Nije me toliko ispunjavalo, a imala sam veću plaću, ali ovo je ono što volim raditi. Birala sam srcem, a ne praktično", rekla je profesorica Nikolina koja danas radi za 5200 kuna.
Živi s roditeljima
"Živim s roditeljima, ta plaća mi onemogućava da sama plaćam podstanarstvo, jer onda ne znam od čega bih živjela. Roditelji me spašavaju, da imam dvoje djece ne znam kako bih. Ovako mogu uštedjeti za neke svoje osnovne stvari", rekla je profesorica Nikolina.
Sada ima status učiteljice pripravnice. "Dok ne položim stručni ispit, pa ću se približiti šest i tako će stajati dulje vrijeme", kaže Nikolina.
"Ne možeš živjeti samo od tog posla"
Meri Matušin nastavnica je tjelesnog u I. gimnaziji u Zagrebu koja je čekala 28 godina da joj plaća naraste za nešto više od 2000 kuna. "Većina plaće išla je na ratu stana, danas je drugačije, ali i dalje ne možeš živjeti samo od tog posla. Imala sam ljeta kad sam radila nekoliko godina bez dana godišnjeg. Radila sam 17, 18 godina vrlo intenzivno. Fitness i aerobik godinama, imala sam obrt u turizmu, pekla sam fritule, onda sam se bavila pripremama za ispite, sa studentima, subote mi nikada nisu slobodne, to su natjecanja s djecom", rekla je.
"Prije nekoliko godina sam smanjila poslove, osjećam teret godina, lakše nekako uspijevam s tim. Još tih nekoliko poslova plus ovaj osnovni vas stvarno iscrpi, bilo bi najbolje da se čovjek da 110 posto u ono što radi i da je za to dobro plaćen ako dobro radi svoj posao - sve ovo drugo vas grebe i sa 50 godina ste jako umorni", dodala je.
Danas prosvjetari traže povećanje od 6,11 posto, ali ne plaće, već koeficijenta složenosti posla. "Radno mjesto učitelja u ovom trenu najniže je rangirana pozicija visokog obrazovanja unutar javnih službi i tu nepravdu želimo ispraviti", rekao je Branimir Mihalinec iz Nezavisnog sindikata zaposlenih u srednjim školama.
Pogrešne percepcije
Nastavnici i učitelji bore se i protiv percepcije javnosti da imaju godišnjeg koliko i djeca praznika te da nakon šest sati u školi idu kući. "Moj radni dan počinje buđenjem negdje oko pola sedam. U 7 i 15 sam u školi, to je stvar navike, da pripremim računalo, kartu, popijem kavu i u osam uđem u razred. Onda kreće nastava ovisno o rasporedu", rekla je profesorica povijesti u OŠ Milana Langa u Bregani Sanja Rapljenović.
Nakon završetka nastave povijesti i geografije ova učiteljica sa statusom savjetnice i 30-godišnjim stažem nosi posao kući gdje ispravlja testove, priprema vježbe i predavanja. "Morate smisliti prezentaciju, neki put potrošim po tri, četiri sata, na fotografije, tekstove, morate ubaciti povijesne izvore, pa zadatke, priprema nastavnih listića. Ima tu puno posla. Radi se, radi. Nisu to četiri mjeseca slobodna", rekla je profesorica Sanja koja je i razrednica.
"Ja sam i mama i tata i psiholog i sve što treba i učenicima i roditeljima. Danas moramo sve znati. Imam sedam razreda po 23 učenika, za svakog treba znati je li jeo, je li čist, jesu li roditelji zaposleni, to mi otežava i stavlja pritisak, nekoj djeci si ti jedina svijetla točka - malo im olakšate život", objasnila je.
Više posla za istu plaću
Od ove godine Škola za život donijela im je veću slobodu, ali i više posla za istu plaću. "Oni koji govore o rasterećenju učitelja ne govore točno. Administracije je sve više, mi smo prvi tjedan samo ispunjavali papire", rekla je profesorica Sanja.
Profesorica sociologije u I. gimnaziji u Zagrebu Zlata Paštar predaje sociologiju, etiku, politiku i gospodarstvo. "Ako želim da mi nastava bude suvremena treba istražiti što se događa u društvu, moram se referirati na aktualna zbivanja da bih to njima mogla prenijeti. Svaki dan morate nešto pročitati, neku novu metodu", kaže.
Pet posto ih ima elitni status
Zlata je također nastavnica u savjetničkom statusu te kaže da od ove godine ima 7000 kuna plaće za koju se mora prilično potruditi. "Od ove godine imam 7000 kuna, ali jako puno radim dodatno. Sve što radim u školi je u toj plaći i puno se angažiram sa strane."
Do elitnog statusa u svojoj profesiji došlo je tek pet posto nastavnika. "To iziskuje mnogo rada, bodovi se skupljaju za vaš rad s djecom, nove metode i rezultate. To uključuje različite projekte i u školi i izvan nje, stručna usavršavanja i edukacije, predavanje na državnim skupovima, mentoriranje studenata", rekla je profesorica Zlata.
Treba odraditi još i dopunsku i dodatnu nastavu, a dio svojih seminara nastavnici odrađuju za vrijeme učeničkih praznika. Na godišnji idu samo ljeti. Imaju pravo, kažu, na 30 dana odmora.
Ipak, ne trude se svi jednako, što priznaje i ravnatelj OŠ Milana Langa u Bregani Igor Matijašić koji bi nekima odmah povećao plaću, no za neke bi trebao postojati sustav kažnjavanja kojeg nema.
