Britanski Daily Mail objavio je komparativnu analizu ponašanja Adolfa Hitlera i Vladimira Putina. U velikoj analizi, autor kaže da je Putin oduvijek bio oprezan po pitanju sigurnosti, no danas, kada njegova "specijalna vojna operacija", ne ide po planu kako je zamislio, je paranoičniji nego ikad.
Profesor Mark Galeotti koji je napisao 24 knjige o Rusiji te biografiju Vladimira Putina govori kako Putin rijetko odlazi u svoj ured u Kremlju te da poslove radije obavlja iz svoje vile na ljetnom imanju Novo-Ogaryovo. Tvrdi i da mu ljudi sve rjeđe dolaze, a visokopozicionirani ministri, savjetnici i pomoćnici s kojima bi se nekada često konzultirao sada se drže podalje.
Zbog svega toga, profesor kaže kako je nemoguće ne prisjetiti se Hitlerovih posljednjih dan kada je gubio rat koji je upravo on započeo.
Više voli video konferencije nego razgovore uživo
"Jasno, Putinovi neprijatelji nisu pred vratima Moskve kao što su Hitlerovi bili u Berlinu, ali postoje sličnosti u odbijanju obojice čelnika da slušaju savjete, kao i u njihovu inzistiranju na upravljanju svakom sitnicom vojnih operacija, unatoč tome što nemaju iskustva za to", kaže.
Inače, Putin ima naviku kasno ustati, plivati i onda početi raditi. Galeotti kaže da ruski predsjednik ne vjeruje internetu i inzistira na brifinzima na papiru. "Od invazije prioritet imaju vojna izvješća, zatim dokumenti obavještajne službe koji mu govore što se događa na međunarodnoj razini", piše nadalje. Tu su i izvješća federalne službe sigurnosti, o tome što se događa unutar Rusije.
Nakon što prođe sva izvješća, ruski predsjednik odlučuje s kim želi razgovarati, a više voli video konferencije nego susrete licem u lice, jer mu to daje kontrolu nad onim što čuje, a što ne.
Promatrači Kremlja vjeruju da Putin veliki dio svog vremena provodi sam, razmišljajući o ratu i razmišljajući o strategiji na terenu. Proteklog tjedna Kremlj je tvrdio da imaju novu generaciju laserskog oružja koje koriste u Ukrajini. U podrugljivom odgovoru, ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenskij rekao je da ga to podsjeća na nacističku potragu za "Wunderwaffeo", čudesnim oružjem tijekom Drugog svjetskog rata. Pentagon je kasnije u izvješćima kazao kako nema traga da Rusi koriste novo lasersko oružje u Ukrajini.
Niti Hitler niti Josif Staljin nisu bili "vojni geniji". Obojica su svoju ulogu u Drugom svjetskom ratu započeli miješanjem u raspored svojih snaga, a u Staljinovom slučaju s katastrofalnim posljedicama. Bio je siguran da Hitler neće pokušati invaziju na Sovjetski Savez nakon pakta o nenapadanju između dviju zemalja. Kada se 1941. okrenuo rat, odbio je vjerovati svojim generalima koji su mu govorili da je napad neizbježan.
Kod Putina nema ideologije
Mislio je da je to britanska zavjera za raspirivanje problema i kao rezultat toga sovjetske snage su bile prilično uništene na terenu. Staljin je shvatio svoju pogrešku i od tada je pustio svoje generale da nastave s tim. Hitler nikada nije naučio tu lekciju. Sve do kraja, iz svog je bunkera ispod berlinskih ulica upravljao svojim postrojbama.
Iako Putin ima veliku moć, Galeotti kaže kako tu "nema Putinizma, nema ideologije". "To je bitno drugačije od onoga što se dogodilo tijekom Drugog svjetskog rata. Do kraja, bilo je ljudi koji su bili fanatični nacisti, koji su vjerovali ne samo u Hitlera već i u njegove ideale. Putin je okružen nemilosrdnim pragmatičarima. Da je želio nuklearni napad na NATO, bilo bi ljudi koji bi pomislili: 'Dobro, šef postaje preopasan'“, kaže analitičar, dodajući da nema puno onih koji bi primili metak za predsjednika. Galeotti zaključuje da kada Putin konačno ode, nitko za njim neće plakati.
