Isprekidane i nepovezane biciklističke staze, uglavnom nagurane na nogostupe, visoki rubnjaci na opasnim raskrižjima i premalen broj parkirališnih mjesta problemi su s kojima se svakodnevno susreću zagrebački biciklisti. No, uskoro bi se mogli suočiti i s kaznama za nepropisno parkiranje. Naime, u javnost je procurio Prijedlog odluke o izmjenama i dopunama Odluke o komunalnom redu, koji bi već u ponedjeljak trebao biti na dnevnom redu sjednice zagrebačke Gradske skupštine.
"Parkiranje bicikala, romobila i sličnih prijevoznih sredstava bit će na javnim površinama dopušteno samo na posebno označenim mjestima te će u protivnom biti uklonjeni, a ako ih vlasnici ne preuzmu u roku od 30 dana od dana uklanjanja, njihova sredstva za osobni prijevoz smatrat će se napuštenima", stoji u Prijedlogu.
U cijelom Zagrebu moguće parkirati 1800 bicikala
I dok se u drugim svjetskim gradovima radi na razvoju biciklističke infrastrukture, ali i kulture, povećanje broja biciklista gradskoj vlasti stvara probleme. Iako se deklarativno vole provozati biciklom, u Gradu se radi uglavnom na cestovnoj infrastrukturi prilagođenoj automobilima. U Zagrebu su na 161 lokaciji postavljena 904 stalka za bicikle na kojima se može parkirati oko 1800 bicikala. Zahtjevi iz važećeg Pravilnika o kapacitetima biciklističkog parkinga koji se tiču broja i vrste parkirališta nisu ispunjeni, a posebnih parkirališta za romobile - nema. Stoga nije neobično vidjeti bicikle "parkirane" za stabla, stupove ili ograde.
Građani metropole su ogorčeni novom odlukom Grada i smatraju kako će opet plaćati prebacivanje tuđe odgovornosti. Kažu kako bi za uvođenje kazni bilo potrebno prvo ispuniti zadane kriterije o parkiranju bicikala, jer postojeći kapaciteti ne zadovoljavaju čak ni malen dio potreba.
"Dio postavljenih stalaka na javnim površinama su takozvane spirale koje ne ispunjavaju uvjete Pravilnika koji propisuje da 'naprave za parkiranje trebaju biti pričvršćene za tlo ili objekt u kojem se nalaze te omogućiti sigurno i pristupačno vezivanje bicikla za okvir bicikla'. Prijedlog Odluke za izravnu posljedicu ima oštećivanje bicikala s dodatnom opremom (rezanje lokota) prilikom uklanjanja s javnih površina te, zbog nemogućnosti utvrđivanja povezanosti vlasnika i bicikla, odnosno vlasništva, otvara brojne prilike zloupotrebe i neovlaštenog preuzimanja bicikala iz prostora za pohranu bicikala i kao takav je neprihvatljiv", upozoravaju iz Sindikata biciklista.
Prebacivanje odgovornosti za nered na građane
Oni su putem društvenih mreža i komunikacije s građanima utvrdili velik broj lokacija na kojima postoji kronični nedostatak parkirališta za bicikle u odnosu na potrebe. Kažu da su o tome nekoliko puta obavještavali službe i tražili postavljanje stalaka, ali i dalje bez rezultata.
"Više godina smo upućivali apele da se javni novac ne troši na nefunkcionalne spirale, no oni su tek djelomično urodili plodom jer se na brojnim atraktivnim lokacijama, ponajprije u središtu grada i dalje nalaze upravo takvi primjerci stalaka koji odvraćaju bicikliste od korištenja i jedan su od razloga što se za sigurno vezivanje bicikala radije koriste stupovi, ograde i prometni znakovi", kažu za RTL iz Sindikata.
Smatraju kako je to "još jedan potez prebacivanja odgovornosti za nered na krajnje korisnike - građane na biciklu, umjesto na one koji su ga stvorili, jednako kao u slučaju kažnjavanja biciklista za prometovanje na nepropisnoj infrastrukturi, zbog čega je potkraj listopada prosvjedovalo više stotina građana. Provođenje ovakve mjere nad biciklima koji ne smetaju nikome dok istodobno imamo cijele ulice na kojima su nogostupi zakrčeni automobilima bilo bi zaista licemjerno."
Pozvali su građane da sudjeluju u javnom savjetovanju o toj Odluci koje traje do 8. prosinca te istaknuli kako smanjenje stupnja motorizacije pogoduje rastu cijena nekretnina, a i pojeftinjuje održavanje, pa čak i gradnju prometnica.
