U osnovnom osiguranju javnog zdravstva u 2008. potrošeno je 17,5 milijardi kuna, još oko 300 milijuna kuna ušlo je u državno dopunsko osiguranje, a obavljeno je gotovo osam milijuna specijalističko-konzilijarnih usluga.
Prema dostupnim podacima do kojih je zbog potreba vlastita biznisa u zdravstvu došla dr. Tereza Šarić analizirajući privatno tržište, u 2008. godini u privatna dodatna zdravstvena osiguranja Hrvati su uložili oko 270 milijuna, a za specijalističke privatne usluge potrošili su 610 milijuna kuna, piše Večernji list.
Najviše od 610 milijuna kuna koliko uđe u specijalističke ordinacije gotovo 40 posto novca odlazi privatnim stomatolozima, tridesetak posto ginekolozima, a slijede internisti, oftalmolozi, fizijatri, ortopedi.
U te podatke nisu uključeni zahvati u velikim privatnim bolnicama kao što su srčane operacije, ortopedske, oftalmološke operacije i drugi veći zahvati koji su, logično, s cijenama od više desetaka tisuća kuna, neusporedivo skuplji u odnosu na specijalističke ili dijagnostičke usluge.
Upravo taj skuplji segment privatnoga zdravstva, ukupni promet na zdravstvenom tržištu u Hrvatskoj povećava barem tri puta u odnosu na ulaz novca za privatne specijalističke usluge.
Glavni ravnatelj privatne Poliklinike Sunce dr. Mladen Jukić rekao je za Večernji list da u odnosu na državni budžet vrlo malo novca uđe u privatni zdravstveni sustav.
''Privatno zdravstvo je kod nas tek u povojima, a Hrvatska teži i želi u EU gdje su privatna osiguranja i privatno zdravstvo na puno višoj razini'', rekao je.
Prema istraživanju dr. Šarić, privatne liječnike češće posjećuju muškarci nego žene, a u 58 posto slučajeva glavni je razlog brzina usluge, u 46 posto kvaliteta usluge. Često se odabir privatnog liječnika temelji na preporuci prijatelja, a u slučaju potrebe za internističkim pregledom 22 posto pacijenata koristi se preporukom svoga liječnika obiteljske medicine.
Prethodni članak:
arti-201002090209006