Nakon velikog požara Notre-Dama, istražili smo i je li moguće da se nešto slično dogodi i u zagrebačkoj katedrali koja se također obnavlja. Iako je najveća hrvatska katedrala uglavnom izrađena od kamena i ona ima drvenih dijelova.
Kad je vatra iz lampiona zahvatila katedralu katastrofa je izbjegnuta za dlaku. Prije četiri i pol godine jedan od lampiona koji je pušten u zrak zapalio je južni toranj Zagrebačke katedrale visok gotovo 105 metara. Vatrogasna kola dizalicu mogu podignuti manje od pola te visine, do nekih četrdesetak metara. Da bi prilikom puštanja lampiona stvari mogle poći po zlu odmah je bilo jasno šefu zagrebačkih vatrogasaca.
"Oni su dali dozvolu. Ja sam rekao tadašnjem šefu biti će to, to i to. Onda me on zvao i rekao: jesi vještica", kazao je zapovjednik vatrogasne postrojbe grada Zagreba, Siniša Jembrih.
Scene iz Pariza mogle bi se dogoditi i u Zagrebu
Požar je, na sreću, brzo ugašen no, scene iz Pariza mogle bi se dogoditi i u Zagrebu.
"Ako se dogodilo u Parizu, u vatrogasnoj postaji Pariza koja je zasigurno jedna od top tri vatrogasne postrojbe u svijetu onda se može dogoditi svakome", rekao je Jembrih.
Na prvi pogled zagrebačka prvostolnica izgleda kao da je svaki njezin koimadić napravljen od bračkog kamena. No, ipak nije tako.
Drveni krov u katedrali
"Pa imate, drveni vam je krov znate, u katedrali. Mnogi dijelovi katedrale, unutrašnjost katedrale je drvena, ali mislim da je ovog trenutka, hvala Bogu, sve je pod nadzorom i vrlo sigurno", kazao je rektor zagrebačke katedrale, Josip Kuhtić.
I rektor Kuhtić prisjetio se događaja od prije nekoliko godina.
"Da nas nije bilo te večeri zapalila bi se naša skela i zapravo zapalila bi se naša katedrala", prisjetio se Kuhtić.
Zaštićena protupožarnim alarmom
Prvostolnica je sada, tvrdi, zaštićena protupožarnim alarmom te je sigurna. Do velikih problema, smatra šef zagrebačkih vatrogasaca, dolazi zbog sukoba ljudi koji se bave zaštitom kulture i onih koji se bave zaštitom od požara.
"Oni koji se bave zaštitom kulture odnosno spomenika oni ne daju da se niti jedan šaraf unutra zašarafi", rekao je Jembrih.
Dok bi ovi drugi postavili puno toga. Najviše su ugrožene građevine koje su u postupku obnove, baš kao što je Zagrebačka katedrala.
"Recite, kad ćemo je vidjeti, hoćemo li je mi u ovom životu vidjeti bez ovih skela? Ma hoćemo, kako ne. Još par godina i ove skele, računa se dvije tri godine da bi se ova skela makla i skinula s katedrale i onda bi se nastavilo s obnovom drugih dijelova katedrale od apside, prozora i tako dalje", kazao je Kuhtić.
Jedna vatrena stihija u trenutku bi mogla uništiti ono što se stoljećima čuvalo i stotinama godina obnavljalo.
