Život u Hrvatskoj skuplji je iz mjeseca u mjesec, a podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS) potvrđuju da inflacija ubrzava prema kraju godine. Prema podacima DZS-a, inflacija je u studenom dosegnula gotovo pet posto, a cijene dobara i usluga za osobnu potrošnju veće su 4,8 posto u odnosu na isti mjesec prošle godine, a u odnosu na prethodni mjesec listopad cijene su veće za 0,7 posto, piše Novi list.
Inflacija je tako pogodila gotovo sve; od rasta cijena duhana i alkohola zbog povećanja trošarina na početku godine, preko rasta cijena energenata, odnosno nafte i goriva do rasta cijena hrane, što je ujedno bio i najveći doprinos inflaciji.
Inflacija ubrzava
U samo mjesec dana, u odnosu na listopad, cijene hrane i bezalkoholnih pića u studenom su porasle za 1,5 posto, dok je obuća i odjeća poskupjela za 1,3 posto. Prema podacima DZS-a, u odnosu na isti mjesec prošle godine, cijene hrane su veće za 5,7 posto. Veći rast je zabilježen jedino u kategoriji prijevoza i to za čak 12,9 posto.
Šanse da se ovaj rast zaustavi početkom 2022. godine su male, a osim toga, od početka travnja sljedeće godine Hrvatsku očekuju i odluke o novim cijenama struje i plina za kućanstva.
Ubrzanje inflatornih pritisaka idućih mjeseci očekuju i analitičari Raiffeisen banke (RBA). Oni procjenjuju da će već u prosincu inflacija premašiti pet posto što će, upozoravaju, značiti da će prosjek u 2021. godini biti 2,5 posto.
"Inflatorni pritisci trebali bi biti izraženiji u prvoj polovini 2022., posebno potaknuti cijenama hrane i energenata. Treće tromjesečje 2022. donijet će smirivanje praćeno usporavanjem kako se približavamo kraju godine", navodi se u osvrtu analitičara RBA-a, prenosi Novi list.
Ništa bolje ni iduće godine?
Kako analitičari dalje navode, ublažavanje prema kraju godine neće biti dovoljno da stopa inflacije u sljedećoj godini ostane ispod ovogodišnje - za 2022. godinu predviđaju stopu inflacije od čak 3,1 posto, uz uzlazni rizik.
Govoreći o ovogodišnjem rastu stope inflacije od siječnja do kraja studenog od 2,3 posto, analitičari RBA ističu da oko 50 posto ovogodišnjeg rasta odražava više cijene energije, dok je povećanje rasta trošarina dodalo 13,6 posto tom rastu, a "probuđena inflacija hrane za sada doprinosi prosječnom rastu cijena s 13,3 posto".
"Čini se da do sada povećanje sirovina na svjetskom tržištu, kao i utjecaj poremećaja u globalnim opskrbnim lancima, nisu odigrali značajnu ulogu u godišnjem rastu potrošačkih cijena. Naime, industrijski proizvodi (bez hrane i energije) su u istom, kumulativnom razdoblju porasli za samo 0,4 posto uz doprinos ukupnom rastu potrošačkih cijena za oko 4,6 posto", navode iz RBA.
Hrvatska narodna banka (HNB) pak naglašava da je porast inflacije i dalje u velikoj mjeri posljedica prelijevanja viših cijena sirove nafte i ostalih sirovina sa svjetskog tržišta, a u manjoj mjeri je vidljiv i porast cijena pojedinih poluproizvoda i gotovih proizvoda (npr. motorna vozila), zbog zastoja u globalnim lancima nabave.
Napominju i da ubrzanju inflacije, uz energiju, doprinosi i povećanje godišnje stope rasta cijena prerađenih prehrambenih proizvoda (mlijeka, sira i jaja, kruha i žitarica te mesnih prerađevina), a povezano je s prelijevanjem poskupljenja prehrambenih sirovina na svjetskom tržištu, rastom cijena energenata te pozitivnim učinkom baznog razdoblja, odnosno smanjenjem tih cijena u studenom 2020. godine.
U središnjoj banci očekuju da bi se inflacija potrošačkih cijena mogla u cijeloj 2021. godini ubrzati na 2,4 posto, U prošloj je godini bila 0,1 posto, a i u HNB-u očekuju njezino usporavanje prema kraju sljedeće godine. Prosječna godišnja inflacija potrošačkih cijena u 2022. mogla bi se zadržati na razini od 2,4 posto, a povećani doprinos inflaciji dat će cijene hrane, dok bi se doprinos energije ukupnoj inflaciji mogao smanjiti u usporedbi s ovom godinom, prognozirali su iz HNB-a.
'HNB je spreman djelovati ukoliko...'
"Naglašeni su negativni rizici vezani uz projekciju inflacije, odnosno mogućnost da ona nadmaši projekciju. Među spomenutim rizicima ističu se: mogući porast određenih administrativno reguliranih cijena (primjerice plina i struje u 2022.), mogući snažniji rast osobne potrošnje, mogući izrazitiji rast plaća od očekivanog, rast cijene sirove nafte i drugih sirovina na svjetskom tržištu unatoč očekivanjima njihove stabilizacije te viša od očekivane inflacija u zemljama najvažnijim vanjskotrgovinskim partnerima", upozoravaju iz HNB-a.
Kazali su i da središnje banke u načelu ne djeluju ukoliko ocijene da je rast inflacije uzrokovan privremenim uvezenim troškovnim pritiscima. Intervenirati bi tek mogli ukoliko se rast uvoznih cijena počne u znatnoj mjeri prelijevati u rast cijena domaćih dobara i usluga, kao i rast plaća te se počne ugrađivati u inflacijska očekivanja.
"HNB je spreman djelovati ukoliko se pokaže da postoje znatni domaći izvori cjenovnih pritisaka, premda je u ovoj fazi pristupanja europodručju, tijekom koje smo u Tečajnom mehanizmu, monetarna politika nešto više ograničena u mogućnosti autonomnog djelovanja nego što je to inače slučaj", poručuju iz HNB-a.
