Svim prošlim Vladama RH, kao i ovoj sadašnjoj, puna su usta reforme zdravstvenog sustava, ali ni jedna od njih nije provela tu reformu, kako bi naše zdravstvo postalo bolje, učinkovitije, jeftinije ili pristupačnije.
A da je to tako i da je reforma samo mrtvo slovo na papiru, možda najbolje pokazuje stanje u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, s liječnicima obiteljske medicine, kojih nasušno nedostaje u svim krajevima Hrvatske.
Kronični nedostatak liječnika opće medicine
"Ma nema mjesta ili grada u Hrvatskoj, u kojemu ne nedostaje liječnika obiteljske medicine. Prije četiri godine u RH je bilo 2400 obiteljskih liječnika i 6600 bolničkih liječnika, a sada imamo 8851 bolničkog liječnika, od čega je 3021 specijalizanata, dok u obiteljskoj medicini imamo 2213 liječnika i 175 specijalizanata obiteljske medicine.
Svima je vidljiva disproporcija, jer se u četiri godine dodatno povećao broj bolničkih liječnika, a smanjio broj u primarnoj i obiteljskoj medicini.
Od 8851 bolničkog liječnika, njih 906 ili nešto više od 10 posto je starije od 60 godina, od 2213 liječnika obiteljske medicine njih 30 posto ili 670 starije je od 60 godina, a starijih od 65 godina, koji su već stekli uvjete za mirovinu, ali još uvijek rade je 162. Ukoliko se nešto pod hitno ne uradi prijeti nam kolaps zdravstvenog sustava u primarnoj zdravstvenoj zaštiti", rekao je dr. Vikica Krolo, predsjednica Koordinacije hrvatske obiteljske medicine (KOHOM) za Slobodnu Dalmaciju.
Vidljivo je da su uglavnom svi mladi otišli na specijalizacije u bolnice, dok to nije slučaj s primarnom zdravstvenom zaštitom, za koju zdravstvena administracija i nije baš proteklih 10-ak godina raspisivala specijalizacije za obiteljsku medicinu ili cijelu primarnu zdravstvenu zaštitu.
"Nitko u ovoj državi već godinama ne brine o primarnoj zdravstvenoj zaštiti i o obiteljskoj medicini. Svima su puna usta reformi u zdravstvu, a nitko ništa ne radi po pitanju te reforme. Nama, u primarnoj zdravstvenoj zaštiti treba pod hitno veliki broj specijalizanata, koji će biti spremni "uskočiti u sedlo", kada ovih 670 liječnika, koji će kroz slijedećih pet godina otići u mirovinu prestanu raditi", ukazuje dr. Krolo.
Mlade moraju nagovarati na obiteljsku medicinu
Dakle, u slijedećih pet godina, barem 670 mladih liječnika mora završiti specijalizaciju iz obiteljske medicine, kako bi ta grana medicine opstala unutar hrvatskog zdravstvenog sustava, a naša se sugovornica pita tko će osigirati novac za te specijalizacije.
"Ako svaka specijalizacija, koja iz obiteljske medicine traje četiri godine, košta oko milijun kuna, to znači da bi za 670 specijalizacija bilo potrebno oko 670 milijuna kuna (oko 90 milijuna eura). Raduje nas što nam je ministar Beroš na sastanku u Zagrebu rekao, kako će učiniti sve što može, da se specijalizacije plaćaju iz državnog proračuna ili EU fondova i da će taj prijedlog staviti pred Vladu", kaže dr. Krolo za Slobodnu Dalmaciju. Problem je: "Gdje će naći tolike doktore opće medicine ako u Hrvatskoj godišnje 500 doktora završi fakultet, a 670 ih je potrebno samo za obiteljsku medicinu?".
"Velika većina bi radije radila u bolnicama, jer to donosi bolja primanja i bolji status u društvu, kao i mnoge druge pogodnosti, a uz to obiteljska medicina nije atraktivna kao kirurgija, interna medicina... Stoga ova Vlada, ukoliko zaista želi reformu zdravstva, mora potaknuti mlade ljude da idu specijalizirati obiteljsku medicinu, moraju im dati neke pogodnosti da bi prihvatili tu specijalizaciju", ističe dr. Krolo.
U Hrvatskoj su u zadnjih pet godina uspjeli naći 220 mladih liječnika koji bi bili voljni specijalizirati obiteljsku medicinu, odnosno njih 220 su nagovorili.
