Dugo očekivani prijedlog novog Ovršnog zakona izazvao je uglavnom pozitivne reakcije zainteresiranih institucija, poput Hrvatske javnobilježničke komore (HJK) i Hrvatske udruge poslodavaca (HUP), no njime su i dalje nezadovoljni predstavnici blokiranih koji tvrde da će uz kozmetičke izmjene sve ostati kao i dosad.
HJK pozdravlja napore i ambiciju da se ovršni postupak unaprijedi uz očuvanje mehanizama zaštite prava stranaka, centralizaciju i digitalizaciju postupaka vidi kao moguća sredstva do tog cilja, te pohvaljuje odricanje države od PDV-a, rekla je Hini predsjednica HJK-a Zvijezdana Rauš-Klier.
HJK: Za očekivati je da će se trajanje postupka produžiti
Nacrt prijedloga zakona predviđa višeslojne izmjene ovršnog postupka, čime se taj postupak vraća u izvornu nadležnost suda, javni bilježnici postaju povjerenici suda u postupku, a sam postupak pokreće se i vodi korištenjem elektroničke komunikacije.
"Dijelovi postupka vode se u digitalnom obliku, što zasigurno ubrzava jedan aspekt rada, ali s obzirom da je predloženi koncept složeniji od izvornog, opravdano je očekivati da će se trajanje postupka produžiti", kazala je Rauš-Klier.
Iskustvo pokazuje drugačije
Objašnjava kako će se iz perspektive ovršenika, odnosno dužnika, novi postupak razlikovati utoliko što će prije rješenja o ovrsi primiti zaključak kojim ga se poziva na plaćanje, a rješenje o ovrsi slijedi ukoliko dužnik ne udovolji zaključku.
"Iskustvo, nažalost, pokazuje kako su vjerovnici u pravilu primorani pokrenuti postupak prisilne naplate jer ovršenici ni po primitku rješenja o ovrsi ne podmire dug ili ne dogovore obročnu otplatu. Smatramo upitnim hoće li dužnici po primljenom zaključku podmirivati dugove, ili će zaključak učiniti postupak složenijim i produljiti njegovo trajanje", kaže Rauš-Klier.
'Propisani iznos nagrade nije ekonomski opravdan'
Novim zakonom ograničili bi se se troškovi postupka, odnosno za tražbine do 5000 kuna sudska pristojba iznosila bi 200 kuna, a iznad 5000 kuna bila bi 300 kuna. Nacrt propisuje nagrade javnog bilježnika što, smatra Rauš-Klier, u pravilu nije uobičajeno.
"Tarife se propisuju podzakonskim aktima kako bi bile prilagodljivije promjenama u gospodarstvu, odnosno rastu i padu cijena, plaća itd. Propisani iznos nagrade javnog bilježnika u iznosu od 10 kuna, nažalost, nije ekonomski opravdan", naglasila je.
Traže procjenu stvarnih troškova
HUP pozdravlja smanjenje troškova, ali ne razumije na koji je način Ministarstvo došlo do iznosa naknada koji će pripasti pojedinim dionicima postupka, a koje odredba nacrta ne sadrži, ali su javno predstavljani u više navrata.
"Mišljenja smo kako bi se svi troškovi i naknade dionika ovršnog postupka trebali temeljiti na prethodnim procjenama te da bi propisani iznosi naknada trebali odražavati stvarne troškove pojedinih radnji koje je nužno poduzeti za određivanje i provedbu ovrhe", ističe HUP i predlaže izradu procjena stvarnih troškova.
Suprotno pravilima i dobroj praksi
Ocijenili su kako verzija nacrta, koja je objavljena na e-Savjetovanju i koje je Ministarstvo predstavilo u srijedu, nije ona u čijem je radu sudjelovao i HUP, što je suprotno pravilima i dobroj praksi socijalnog dijaloga.
Kao najveću promjenu u novoj verziji navode ukidanje Zakona o provedbi ovrhe na novčanim sredstvima i uključivanje njegova sadržaja u Ovršni zakon. Smatraju kako bi, prije nego nacrt prijedloga zakona ide u javnu raspravu, trebalo napraviti novu prethodnu procjenu učinaka propisa.
Pixsell
Bolje rješenje model radne skupine
HUP pozdravlja digitalizaciju dijela ovršnog postupka, osobito dostavu rješenja o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave Fini u obliku elektroničke isprave, kao i rasterećenje poslodavaca od obaveze provedbe ovrhe na plaći, za što se HUP već godinama zalaže.
Ipak, smatra kako bi bolje rješenje bio model o kojemu su raspravljali unutar radne skupine, koji bi potpuno ukinuo provedbu ovrhe na plaći stupanjem novog zakona na snagu.
"Prema sadašnjem prijedlogu ova obveza bi se ukinula za sve nove postupke, dok bi provedba postupaka koji su u tijeku ostala obveza poslodavca", naglašava HUP.
Kervatin: Kroz Ovršni zakon se drakonski kažnjava narod
Predsjednica Udruge Blokirani Miriam Kervatin rekla je Hini kako je Ovršni zakon "opasan u zemljama tranzicije", a novi zakon se ne donosi na osnovi analize i procjena učinaka prošlih.
"Uz sitnije ustupke, ustraje se u istom modalitetu. Analiza bi trebala pokazati koliko je teških kriminalaca kažnjeno tim zakonom, odnosno oduzimanjem imovine i plijenidbom svih računa, a koliko domaćica, umirovljenika, radnika i nezaposlenih. Odgovor je jasan - kroz Ovršni zakon drakonski se kažnjava narod koji je prethodno osiromašio", poručuje Kervatin.
Podsjetila je kako je broj blokiranih i dalje visok - početkom 2011. blokiranih obrtnika bilo je 25.000, a sredinom prošle godine blokiranih i članova njihovih obitelji bilo je 324.900.
Čak 25 izmjena od 1996.
Udruga Blokirani inzistira da se uvedu još veće zaštite dužnika, odnosno veća sigurnost od oduzimanja jedine imovine u kojoj dužnik živi. Traže uvođenje olakotnih okolnosti, odnosno zaštitu dohotka do 80 posto mjesečnog iznosa proračunske osnovice, što bi vrijedilo za pravne i fizičke osobe.
Ovršni zakon je od 1996. doživio oko 25 izmjena, što dovodi do opasnosti od pravne nesigurnosti jer se tim zakonom ograničavaju ljudska prava velikog broja građana, kaže Kervatin.
Na snagu do 2020.
Predsjednica Blokiranih tvrdi da je i dalje ugroženo pravo na pošteno suđenje, a upozorava i na diskriminaciju malih obrtnika i poduzetnika te osoba koje nemaju internet i koje nisu informatički ili pravno pismene.
Nacrt prijedloga Ovršnog zakona nalazi se u javnom savjetovanju do 1. veljače. Ministarstvo pravosuđa očekuje da će prijedlog zakona sredinom ožujka ući u prvo saborsko čitanje, do ljeta u drugo, a novi Ovršni zakon stupiti na snagu početkom 2020. godine.
