U tom se prijedlogu prvi put našla i definicija obitelji koja će očito biti najkontroverzniji dio novog zakona. "U smislu ovog Zakona obitelj čine: majka, otac i njihova djeca, majka s djetetom odnosno otac s djetetom iako ne žive zajedno, te ostali srodnici koji s njima žive", navodi se u drugom stavku prvog članka zakona.
Bračni ili izvanbračni partneri bez djece nisu obitelj
Drugim riječima, muž i žena u braku ili izvanbračnoj zajednici koji nemaju djecu pred zakonom više neće biti obitelj. Također, obitelj neće biti niti dvije istospolne osobe koje odgajaju dijete ili djecu, premda po Zakonu o životnom partnerstvu onaj istospolni partner koji nije roditelj djeteta ima u određenim uvjetima pravo na tzv. partnersku skrb, koja je gotovo jednaka onoj roditeljskoj.
Nadalje, piše Jutarnji list, upitno je hoće li se prema novoj definiciji obitelj iz predloženog zakona obitelji smatrati i bake i djedovi koji odgajaju djecu preminulih roditelja, a sasvim je sigurno da se obiteljima više neće smatrati udomitelji i djeca koju odgajaju, bez obzira na to imaju li biološki majka i otac ikakve veze s tom djecom.
Prijedlog zakona je došao iz Ministarstva demografije, obitelji, mladih i socijalne politike. Izradila ga je radna skupina koju je formirala bivša ministrica socijalne politike Bernardica Juretić, a na čelu radne skupine bila je dr. Dubravka Hrabar, dekanica zagrebačkog Pravnog fakulteta. U uvodnim napomenama autori navode da će definicija obitelji biti korištena samo "za potrebe primjene Obiteljskog zakona, čime se ne zadire u pitanja poštovanja obiteljskog života".
Za razvod opet - odvjetniku
Kakvih bi to posljedica moglo imati, svjedoči jedna od reakcija objavljenih jučer na Twitteru. "Glede prijedloga obiteljskog zakona, a povodom činjenice da je ženi i meni umrla kći pa nemamo djece, znači li to da nismo obitelj?", postavio je pitanje Vladi jedan korisnik.
Osim toga, predloženi zakon donosi još niz važnih promjena u odnosu na sadašnji. Primjerice, bračni parovi, roditelji maloljetne djece, razvod više neće pokretati na centru za socijalnu skrb, neće morati na savjetovanje o tome kako u najboljem interesu djeteta nastaviti zajedničku skrb nad djecom niti će sklapati roditeljski plan, već će se razvod ponovno pokretati direktno na sudu.
Time su, piše Jutarnji list, opet širom otvorena vrata za korištenje odvjetnika, za kojima je prema sadašnjem zakonu postojala bitno manja potreba jer roditelji sada na sud idu s roditeljskim planom, a tek u manjoj mjeri s odvjetnikom.
Izvanbračni parovi iznimno će moći posvajati djecu
Nadalje, umjesto obveznog savjetovanja o djeci, ponovno se uvodi posredovanje za bračne parove, a cilj je njihovo pomirenje odnosno, kako se kaže, pružiti im "stručnu pomoć kako bi prepoznali razloge koji su doveli do poremećenosti bračnih odnosa te im pomoći, kad je to moguće, u otklanjanju tih razloga". Ako stručnjaci u tome ne uspiju, pružit će im stručnu pomoć radi postizanja sporazuma o sadržajima roditeljske skrbi vodeći računa o najboljem interesu djeteta.
Izvanbračna zajednica i dalje se neće morati registrirati kod javnog bilježnika, kao što je ranije najavljivano, ali su izbačene odredbe prema kojima su izvanbračne zajednice u potpunosti izjednačene s bračnima. Tako, primjerice, izvanbračni parovi neće moći posvajati djecu pod istim uvjetima kao bračni, već samo “iznimno, ako postoje osobito opravdani razlozi na strani djeteta".
Među zanimljivijim odredbama je i ona da se kao pravna osnova za prestanak braka može smatrati i promjena spola bračnog druga.
