Predstavnici Vlade, sindikata i poslodavaca u srijedu su održali prvi sastanak na temu izrade novog Zakona o radu. Državni tajnik Dragan Jelić za Večernji je poručio da će pregovori trajati do kraja godine. Potkraj godine se očekuje i prva verzija zakona, koja će se naći u Saboru na dva čitanja, a cijeli proces će završiti 1. srpnja 2022. kada bi Zakon trebao stupiti na snagu.
Rasprava je, prema Jelićevim riječima, bila konstruktivna i konkretna. Već je dogovorena i metodologija rada, što znači da će u novom zakonu biti i neke novosti poput rada na daljinu ili na izdvojenom mjestu, dopunskog rada te rada na virtualnim platformama.
Otvaranje bolnih tema
No, može se očekivati i otvaranje starih i bolnih tema oko kojih su se i ranijih godina prepirali sindikati i poslodavci. Ipak, rasprave će biti disperzirane na odvojenim radnim skupinama, koje će se baviti zasebnim cjelinama zakona.
Vrijedi spomenuti da na prvom sastanku nitko nije otvorio pitanje otpremnina za stalno zaposlene, ali i one koji rade na određeno. Svi se slažu da ima previše rada na određeno, ali su im različiti pogledi na to kako ga umanjiti.
"Dojam je kako se na početku ističu različiti stavovi, no mi ćemo ih nastojati približiti kvalitetnom raspravom. Mi kao predlagač zakona imamo završnu riječ, ali ništa nećemo raditi preko noći i preko koljena", poručio je državni tajnik Jelić.
Obostrani pristanak
Kod rada na daljinu i kod kuće definirat će se obveze iz domene zaštite na radu, a morat će se izdavati i poseban dodatak ugovoru i to nakon što radnik i poslodavac daju svoj pristanak.
"U ovih godinu i pol dana s radom od kuće relativno je dobro funkcioniralo, neki su potpisali dodatak ugovora, neki nisu, bilo je nekih sporenja oko troškova rada kod kuće, ali to se rješavalo u dogovoru sa sindikatom. Poslodavci traže da naknade troškova za rad od kuće bude neoporezive, vidjet ćemo", istaknuo je Jelić.
Sindikalist Krešimir Sever također je istaknuo da na sastanku nisu otvarali teške teme, a poručio je i da je u dosadašnjoj praksi rada od kuće bilo problema, jer su radnici uglavnom protiv svoje volje poslani kući. Neki se žale da su im poslodavci uzeli dane godišnjeg odmora, nisu priznavali troškove, niti poštovali radno vrijeme.
"Previše se ispreplelo privatno i radno, zato to treba regulirati", poručio je Sever dodavši kako neće pristati na namjeru poslodavaca da dio nesigurnosti iz rada na određeno prebace u rad na neodređeno. Protiv su širenja dodatnog rada, jer ga smatraju štetnim za zdravlje radnika.
