Među prvim zakonima o kojima bi Sabor trebao odlučivati u novoj godini je Ovršni zakon koji predviđa zabranu deložacija u zimskom periodu od 1. studenoga do 1. travnja. U isto vrijeme, na bubnju će se naći deseci nekretnina koje na dražbu idu nakon provedene ovrhe. Na njima će stajati napomena da "nekretnina nije slobodna od osoba i stvari", no ostaje pitanje hoće li novi vlasnik provesti deložaciju ili ne.
Dražbe će početi već dva dana nakon Božića, a za ovršene nekretnine cjenkat će se već i drugi dan nove godine. Kako ističe Novi list, elektroničke dražbe su oglašene u Očevidniku nekretnina i pokretnina koji vodi Fina i pokušaj vjerovnika da tako naplate svoj dug sigurno neće spriječiti najava donošenja novog zakona.
U Fini kažu da ne mogu dati detaljniju specifikaciju po vrsti nekretnina jer se u sustavu elektroničke javne dražbe predmeti prodaje evidentiraju samo prema tome jesu li nekretnine, pokretnine, imovina ili prava.
U 2019. na dražbi bilo više od 1500 stanova i kuća
No, iz očevidnika na njihovoj stranici vidljivo je da je u njemu završilo 2.026 kuća i stanova, odnosno da je moguć pregled prema vrstama nekretnina. Samo u ovoj godini bile su, pokazuje Finin očevidnik, zakazane elektroničke dražbe za 600 kuća i 511 stanova koje su njihovi vlasnici izgubili u ovrhama ili stečajevima, s time da prevladavaju ovršni postupci. Uz to do 12. prosinca ove godine u Očevidniku koji vodi HGK upisano je 260 kuća i 210 stanova.
To znači da je na dražbi u 2019. godini završio 1.581 stan i kuća. To je brojka koja odgovara trendu posljednjih nekoliko godina i upola je manja nego što je bila 2013. i 2014. godine kada je godišnje i više od tri tisuće kuća i stanova bilo na dražbi, kao posljedica ekonomske krize, ali i problema koji su se pojavili u otplati kredita vezanih za franak.
Banke najčešćo ovrhovoditelji
Kad se spoje podaci HGK-a i Fine, od 2003. godine do sredine prosinca, znači u gotovo 13 godina, u dva su očevidnika završile 58.242 nekretnine kao posljedica stečaja i ovrha. Ipak, većina tih nekretnina, njih 52.119, odnosno 90 posto na dražbi je završilo kao posljedice ovršnog postupka. Među tim nekretninama ima i livada i šuma i oranica i tavana i podruma, hotela i poslovnih prostora, ali oko polovine, odnosno gotovo 26 tisuća su kuće i stanovi. Podatak je teško precizno izračunati jer Fina, za razliku od HGK-a, ne daje podatke prema vrsti nekretnina.
Finini podaci govore i to da su u najvećem broju pokrenutih postupaka banke ovrhovoditelji - na njih otpada 44,12 posto slučajeva, dok se primjerice Republika Hrvatska kao ovrhovoditelj pojavljuje u 4,98 posto postupaka. U ulozi ovršenika su u 91,13 posto slučajeva fizičke osobe, odnosno građani koji zbog neplaćenih dugova gube svoju imovinu.
